Ova dva važna dokumenta adresiraju ekonomski i društveni utjecaj najvećih tehnoloških kompanija te postavljaju jasne standarde po kojim će one ubuduće moći poslovati i nuditi svoje usluge unutar Europske unije. Akt o digitalnim uslugama ima za cilj ograničiti širenje nezakonitog sadržaja online i stvoriti sigurno online okruženje za sve. DSA nameće veću transparentnost u moderiranju sadržaja, ali i postavlja pravila kojima će se stati na kraj netransparentnim i zavaravajućim praksama na internetu. Ove odredbe odnose se na sve pružatelje usluga hostinga, internetske trgovine i platforme koje posluju u EU.
Među najvažnijim novim mjerama su: Pravno obvezujuća transparentnost i algoritamska odgovornost što među ostalim uključuje i obvezu izvještavanja o načinima moderiranja sadržaja i uklanjanju sadržaja, kao i jasne informacije o tome kako njihov algoritam preporuke radi; Suzbijanje širenja nezakonitog sadržaja na internetu definiranjem jedinstvenih kriterija kojima se utvrđuje kada i kako se platforme mogu smatrati odgovornima za širenje nezakonitog sadržaja i kako bi trebale djelovati kada otkriju nezakoniti sadržaj; Zabrana zavaravajućih praksi i određenih tipova ciljanog oglašavanja, kao što je oglašavanje usmjereno na maloljetnike te ciljani oglasi koji se koriste tzv. osjetljivim podacima (vjera, politička uvjerenja ili seksualna orijentacija). „Dark patterns“ , zavaravajuće prakse kojima je cilj manipulirati odabirom korisnika, također su zabranjene; Strože praćenje sljedivosti proizvoda i provjera trgovaca na online tržištima kako bi se osigurala sigurnost proizvoda i usluga.
Jako velike platforme i pretraživači, odnosno online usluge koje imaju 45 milijuna ili više korisnika mjesečno, što čini 10 posto trenutne populacije Europske unije, morat će se uskladiti sa strožim odredbama.
To uključuje sprječavanje sistemskih rizika koji proizlaze iz njihovog dizajna i načina uporabe, poput širenja ilegalnih sadržaja, ograničavanja temeljnih ljudskih prava, negativnog utjecaja na demokratske procese, kao i negativnog utjecaja na javno zdravlje i zaštitu maloljetnika. Također, morat će omogućiti korisnicima da odbiju preporuke na temelju profiliranja, a regulatorima i znanstvenicima osigurati slobodniji pristup bazama podataka i algoritmima. Ovaj Akt stupa na snagu najkasnije 1.1.2024., a za velike platforme razdoblje prilagodbe je znatno kraće, svega četiri mjeseca od usvajanja.
DSA dolazi u paketu s Aktom o digitalnom tržištu koji definira obveze za velike internetske platforme s ciljem stvaranja poštene poslovne okoline s više usluga i izbora za potrošače. Tehnološki divovi, poput Alphabeta, Mete, Applea i Microsofta imaju ulogu tzv. gatekeepera, odnosno nadzornika tržišta, te mogu ograničiti pristup manjim „igračima“.
Kako bi se spriječile nepoštene poslovne prakse, platforme označene kao gatekeeperi morat će učiniti svoje usluge međuoperativnima s uslugama trećih strana, odnosno manje platforme bi mogle zatražiti od dominantnih platformi da njihovi korisnici mogu međusobno izmjenjivati poruke i datoteke.
Gatekeeperi više neće moći sami na vlastitim platformama rangirati svoje usluge, onemogućavati korisnicima da deinstaliraju unaprijed instaliran softwear ili aplikaciju te obrađivati podatke korisnika u svrhu ciljanog oglašavanja bez izričitog pristanka korisnika. U svrhu provođenja ovih dvaju zakona Europska komisija osnovala je radnu skupina kojoj bi se trebalo pridružiti 80 službenika te raspisala tender vrijedan 12 milijuna eura za angažiranje stručnjaka koji će pomoći u nadzoru rada platformi kroz slijedeće četiri godine, a najavljeno je i osnivanje Europskog instituta za algoritamsku transparentnost.
Izvor: AEM
Vučić i Tramp: Netrpeljivost prema medijima i podrugljivo odbacivanje drugačijeg mišljenja
Silovanje ili cenzura: Na šta to smrdi Pepe le Tvor?
Filmovi o novinarima i za novinare
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.