Koje su to promjene u novinarstvu u 2022. godini prema Reutersovom izvještaju

Journalism.co.uk je razgovarao sa Nicom Newmanom, višim naučnim saradnikom Reuters Instituta i jednim od vodećih autora izvještaja i zamolio ga da iz izvještaja izvuče istaknute poruke koje daju sliku o tome gdje je industrija digitalnih medija sada.

Neki trendovi se nastavljaju, neki novi dolaze

Trendovi pokazuju da se sve češće izbjegavaju vijesti, povjerenje u medijima je još uvijek izazovno, mediji sa pretplatama se bore za publiku, društvene mreže su glavni izvor vijesti za generaciju Z, podcasti su u porastu, a video gubi fokus u poređenju sa tekstom, borba sa dezinformacijama se nastavlja, a postoje velike generacijske razlike u pristupu novinarstvu na internetu.

Prema izvještaju u UK-u gotovo polovina ljudi često ili ponekad aktivno izbjegavaju vijesti, što je dvostruko više u poređenju sa 2017. godinom. Razlog tome su najviše negativne vijesti, ratovi i krize.

„Ljudi se osjećaju nemoćno suočeni s tim ogromnim globalnim, složenim problemima, da ne mogu ništa učiniti po tom pitanju. Stoga se neki ljudi jednostavno isključe jer uvijek postoji nešto zanimljivije za raditi na svom mobilnom telefonu“, napominje Newman.

On također navodi da su objašnjenja i kontekstualizacija veoma važni u procesu proizvodnje sadržaja.

Na medijima je ogromna odgovornost za ponovno građenje povjerenja, a Newman navodi da bi rad na ovom pitanju trebao uključivati ​​isprobavanje različitih strategija angažmana.

Rat u Ukrajini donio je novi porast pretplate, The Telegraph broji više od 500.000 digitalnih pretplatnika, a slijede The Times i Sunday Times s oko 400.000. Guardian i Financial Times nedavno su dosegli prekretnicu od 1 milion digitalnih pretplatnika/ca.

Međutim, problem sa pretplatama je što mali broj publike želi plaćati online vijesti, a to je naročito izraženo kroz ovu godinu sa ekonomskom krizom i povećanom inflacijom.

Zato će biti veliki izazov na redakcijama kako da zadrže pretplatnike i da im pokažu vrijednost sadržaja koji dobijaju kroz pretplate.

„Ključ je zadržati ljude i zadržati prosječnu vrijednost kupaca što je moguće višom, a onda kada uđemo u sunčanija ekonomska vremena, ići na rast“, kaže Newman.

Tekstualne vijesti se više konzumiraju od videa

Publika generacije Z puno je skeptičnija od prethodnih generacija prema vijestima koje vidi na svojim ekranima. Teško ih je zainteresovati za politiku, a više su okrenuti ka društvenim aspektima vijesti.

Prema istraživanju više od trećine osoba u dobi između 18 i 24 u UK-u kaže da su društveni mediji njihov glavni izvor vijest.

Podcast je ponovo u porastu nakon što su otvorene granice i kako su putovanja sve učestalija. Spotify je prestigao BBC Sounds kao najkorišteniju platformu za podcast u Velikoj Britaniji, sa 30 posto među korisnicima/ama podcasta. YouTube koji ulazi na ovo tržište kao alat za otkrivanje podcasta prostor je za razvijanje.

Ove platforme donose i svoje vlastite razine pretplate, pa redakcije moraju razmisliti o svojim prioritetima kada su u pitanju prihodi, stjecanje publike i podaci.

Zasigurno jedno od iznenađenja ovog izvještaja jeste i činjenica da video zaostaje za tekstom kao izborom publike. U Velikoj Britaniji 71 posto publike radije čita vijesti, u usporedbi sa samo šest posto onih koji preferiraju video.

Ovaj trend je isti na većini tržišta, iako zemlje u kojima se preferira video uključuju Filipine (26 posto), Meksiko i Peru (24 posto).

A tekst je preferirani medij za sve dobne skupine, ne samo za stariju publiku.

Rast YouTubea i TikToka također predstavlja novi zaokret za video, tako da postoje velika pitanja o tome kako pronaći najbolje iz oba svijeta i odabrati pravi medij za pravi sadržaj.

Newmanov savjet? „Nemojte odustati od teksta, tekst je vaša osnova. Ali tekst također ograničava. Stvari koje ljudi cijene kod videa su povezanost i mogućnost da vide stvari, emocije koje dolaze kroz njih.“

Već smo pisali o tome da je pandemija sa sobom donijela ogromnu zabrinutost oko toga šta je stvarno, a šta nije. U ovom segmentu se nije mnogo toga promijenilo. Dezinformacije se najviše šire preko društvenih mreža, pa su osobe koje dobijaju informacije preko njih mnogo više zabrinutije od onih koji na druge načine dobijaju vijesti.

Povećan je trend širenja dezinformacija i preko drugih platformi, poput Telegrama.

Pokrenuti su i razgovori o tome koja je uloga današenjeg novinara/ke i koji su pristupi najefikasniji u bavljenju novinarstvom. Postoje ogromna generacijska neslaganja i razlike u tome kako bi se novinari/ke trebali ponašati na internetu.

Što je mlađi potrošač vijesti, to su skloniji mišljenju da bi se novinari/ke trebali slobodno izražavati na svojim kanalima društvenih medija. Što je stariji potrošač vijesti, to su skloniji misliti da bi se trebali samo „držati činjenica“.

Kako se navodi u izvještaju: „Ovo je samo još jedan način na koji društveni i digitalni mediji dovode u pitanje novinarske norme.“