Novinarke u Nizozemskoj suočene sa online uznemiravanjem

“Da smo živjeli u srednjem vijeku, prvi bih te bacio na lomaču” – jedan je od primjera uznemiravanja koje novinarke dobijaju putem društvenih mreža i to samo zbog posla kojim se bave.

Zlostavljanje novinarki na internetu je uobičajenija pojava nego što bi se moglo očekivati, pokazuje nedavno istraživanje nizozemske platforme za sigurnost novinara Pers Veilig.

U online anketi u kojoj je u septembru 2022. godine učestvovalo skoro 300 novinarki koje rade u Nizozemskoj, čak 82 posto ih je kazalo da su doživjele neki oblik zastrašivanja, agresije ili prijetnje. Gotovo trećina anketiranih izjavila je da je na mjesečnoj bazi doživljavala prijetnje na osnovu spola, a najmanje 11 posto prijetnje doživljava češće od toga.

U poređenju sa novinarskom profesijom općenito, novinarke i medijske radnice takođe češće nego njihove muške kolege doživljavaju agresivne ili zastrašujuće komentare putem društvenih mreža.

Istraživanje je pokazalo i da od cjelokupnog zlostavljanja novinarki na internetu, 25 posto se dešava na Twitteru.
Takođe, rezultati istraživanja pokazuju da su uslovi za slobodu medija i nezavisno novinarstvo ostali relativno jaki u toj zemlji. Ipak, zlostavljanje novinarki na internetu se povećava, što su pokazala prethodna istraživanja 2017. i 2021. godine. Jedan od razloga za to, prema izvještaju misije Media Freedom Rapid Response (MFRR) iz februara 2022., je sve veća polarizacija u Nizozemskoj.

Jedna od preporuka u ovom izvještaju bila je dalja istraga o sigurnosti, posebno novinarki.

“Rezultati ankete su šokantni – i stepen i količina uznemiravanja prema novinarkama”, kazao je Peter ter Velde iz PersVeiliga, nizozemske organizacije koja je naručila studiju. “Štaviše, prijetnje i zastrašivanja na internetu su u velikoj mjeri usmjereni na osobu i na to što je to žena. Ove seksističke, omalovažavajuće i ponižavajuće komentare najteže čitam”, dodao je.

Trećina novinarki koje su se suočile sa prijetnjama ili uznemiravanjem doživjele su to kao rodnu diskriminaciju.

Više od polovine novinarki izjavilo je da pažljivije biraju riječi nakon incidenta, gotovo četvrtina je počela izbjegavati određene društvene mreže, a petina je rekla da više ne izvještava o određenim temama, piše između ostalog u istraživanju.

PersVeilig je zajednička inicijativa Nizozemskog udruženja novinara (NVJ), Nizozemskog udruženja glavnih urednika, nacionalne policije i javnog tužioca (Openbaar Ministerie). Inicijativa ima za cilj jačanje pozicije novinara protiv nasilja i agresije na ulici, na društvenim mrežama i protiv pravnih tužbi. PersVeilig je već vodio razgovore o online uznemiravanju sa Googleom, YouTubeom i Facebookom, dok je do sada, kako piše IPI, Twitter bio nedostupan za razgovore.

IPI podsjeća da nizozemska vlada takođe poduzima korake za poboljšanje sigurnosti novinara općenito. Na primjer, Ministarstvo pravde te zemlje nedavno je objavilo planove za implementaciju zakona koji će ‘doxing’ (objavljivanje nečijih ličnih podataka na internetu s ciljem zastrašivanja) učiniti nezakonitim.

Poziv da se doxing zabrani zakonom postoji već duže vrijeme. Očekuje se da će se novi zakon primjenjivati tokom 2023. godine.

Iako su nedavne akcije nizozemske vlade i PersVeiliga korak u pravom smjeru, IPI navodi da nalazi istraživanja ilustruju koliko će se teško riješiti problem online uznemiravanja novinarki.