Mnogi svjetski, regionalni, ali i domaći mediji sve više izvještavaju o majmunskim boginjama, virusu koji se u nekoliko slučajeva pojavio i u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Iako je to nešto čega treba biti svjestan, kako piše Poytner institute za medijske studije, u ovom trenutku ni približno ne bi trebao izazivati tako veliku zabrinutost kao što je trenutna pandemija koronavirusa.
Jedini slučaj majmunskih boginja do sada pronađen u SAD uključuje muškarca iz Massachusettsa koji je nedavno doputovao iz Kanade dok se iz te zemlje navodi da istražuju desetak drugih mogućih slučajeva oko Montreala.
Iz Ministarstva zdravlja Massachusettsa kažu i da nijedan slučaj majmunskih boginja ranije nije identifikovan u Sjedinjenim Državama 2022. godine a da su Teksas i Maryland prijavili slučajeve 2021. godine kod ljudi koji su nedavno putovali u Nigeriju.
Majmunske boginje su rijedak virus, češći u dijelovima Afrike, koji može preći sa životinja na ljude. Ali posljednjih sedmica desetak slučajeva otkriveno je u Velikoj Britaniji, Portugalu i Španiji. Britanski zdravstveni zvaničnici kažu da ne mogu povezati te slučajeve s nedavnim putovanjima iz područja koja su češće povezana s virusom.
Znači li to da se virus širi ili će se proširiti u i izvan Evrope?
Majmunske boginje se obično ne prenose s čovjeka na čovjeka, što je jedan od razloga zašto su tako rijetke.
„Kontakt sa živim i mrtvim životinjama kroz lov i konzumaciju divljači ili korištenje proizvoda životinjskog porijekla su izvori za koje se pretpostavlja da dovode do zaraze ljudi. Blaži slučajevi majmunskih boginja kod odraslih mogu ostati neotkriveni, pogrešno dijagnostifikovani ili neprijavljeni i predstavljaju rizik od prenošenja s čovjeka na čovjeka”, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Američka državna agencija za javno zdravlje Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ističe da su majmunske boginje dobile ime jer su prvi put otkrivene kod laboratorijskih majmuna 1958. Istraživači kažu da se čini da je vakcinacija protiv velikih boginja spriječila njihovo dalje širenje.
“Slučajevi majmunskih boginja kod ljudi dogodili su se izvan Afrike zbog međunarodnih putovanja ili uvezenih životinja, uključujući slučajeve u SAD-u, kao i u Izraelu, Singapuru i Ujedinjenom Kraljevstvu”, saopćili su iz CDC.
Prirodni rezervoar majmunskih boginja za sada ostaje nepoznat, ali afrički glodavci i primati koji nisu ljudi (poput majmuna) mogu nositi virus i zaraziti ljude.
Prema dokumentu koji je 2018. objavio Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, navodi se da se infekcija prenosi izravno, kontaktom s krvlju, tjelesnim tekućinama i kožnim ili mukoznim lezijama zaraženih životinja. U Africi su ljudske infekcije dokumentovane kroz rukovanje sa zaraženim majmunima, gambijskim divovskim štakorima i vjevericama, pri čemu su glodavci najvjerovatniji rezervoari virusa. Konzumiranje neadekvatno kuhanog mesa zaraženih životinja je mogući faktor rizika. Sekundarni ili prenos s čovjeka na čovjeka može nastati uslijed bliskog kontakta s inficiranim sekretima dišnih putova, lezijama kože zaražene osobe ili predmetima nedavno zaraženim tekućinama bolesnika ili lezijskim materijalima. U ovom dokumentu piše i da nema specifičnog tretmana za infekciju majmunskim boginjama, ali i da se epidemije mogu kontrolisati.
Takođe, prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i njihovom saopćenju od 20. maja 2022. navodi se da postoji rizik od unosa virusa iz Afrike u Hrvatsku, međutim, u ovoj ustanovi nisu do sada zabilježili importaciju bolesti iz Afrike.
Svjetska zdravstvena organizacija prati slučajeve majmunskih boginja na globalnom nivou i navode podatke od 2017. godine kada se u Nigeriji javlja epidemija majmunskih boginja sa 218 potvrđenih slučajeva do danas. Pored Nigerije, epidemije su prijavljene i u devet drugih zemalja centralne i zapadne Afrike od 1970. godine koje uključuju Kamerun, Centralnoafričku Republiku, Obalu Slonovače, Demokratsku Republiku Kongo, Gabon, Liberiju, Sierra Leone i Sudan. Sporadične male epidemije i dalje se javljaju u nekim od ovih zemalja, uključujući Kamerun i Centralnoafričku Republiku. Iz WHO-a dodaju da se velika većina slučajeva i dalje prijavljuje u Demokratskoj Republici Kongo, sa 2.780 slučajeva i 72 smrtna slučaja prijavljenih između 1. januara i 31. oktobra 2021.
Izvor: Zzjzfbih.ba, Hzjz.hr, Poynter
Deset medijskih sporazuma za „zajedničku budućnost” sa Kinom, zemljom cenzure i progona novinara
Kako ojačati lokalne medije i obnoviti informisanje o radu opštinskih vlasti: Britansko rešenje daje rezultate
Snaga dobre priče: O mitologiji medija
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.