Otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Gruzija je zabranila ulazak u zemlju za najmanje 11 nezavisnih ruskih novinara bez razloga, javljaju Reporteri bez granica (RSF), pozivajući ovu zemlju da objasni te odluke i zaustavi takvu praksu.
Među onima kojima je zabranjen ulazak je i Aleksandra Shvedchenka, dopisnica ruskog televizijskog kanala u egzilu Dozhd (TV Rain) iz Gruzije, kojoj je, kada je sletjela na međunarodni aerodrom u Tbilisiju 14. marta nakon odmora u Latviji, odbijen ulazak u Gruziju, zemlju u kojoj je živjela skoro godinu dana.
Službenici su joj na carini, kako javlja RSF, rekli da joj je odbijen ulazak i da bi sljedećim avionom trebalo da se vrati u Rigu.
„U dokumentu koji su mi dali pisalo je da je razlog odbijanja ‘drugi razlog predviđen gruzijskim zakonodavstvom’, bez preciziranja“, kazala je za RSF.
RSF podsjeća da njen slučaj nije usamljen te navode da, otkako je Rusija napala Ukrajinu, odbijen je ulazak u zemlju i za najmanje deset drugih ruskih novinara koji su u egzilu. Neki su mjesecima bez problema živjeli i radili u Gruziji, dodaju.
Među njima je i Filip Dziadko, koji je godinu dana živio u Gruziji sa svojom porodicom. Kada je 19. februara sletio u Tbilisi, zvaničnici su ga po dolasku zadržali preko noći na aerodromu, zbog, kako su naveli, kvara u sistemu, a zatim su mu zaplijenili telefon, a onda i zabranili ulazak.
Aleksei Ponomaryov, urednik podcasta u nezavisnoj medijskoj kući Kholod, iznajmljivao je stan sa svojom suprugom u Tbilisiju nekoliko mjeseci prije nego što mu je, kako piše RSF, odbijen ulazak bez razloga 10. decembra po povratku sa konferencije u Oslu.
„Ovo je vidno začudilo čak i graničare“, kazao je za Ekho Kavkaza. Kada je RSF kontaktirao zamjenika ministra unutrašnjih poslova Gruzije Aleksandrea Darakhvelidzea, on im nije dao objašnjenje zašto je novinarima odbijen ulazak.
„Za mnoge ruske novinare koji bježe od totalitarnog pada svoje zemlje, Gruzija je dugo bila zemlja azil“, kazala je Jeanne Cavelier, šefica odjela RSF-a za istočnu Evropu i centralnu Aziju. „Ove neopravdane odluke o odbijanju ulaska, koje imaju strašne posljedice po novinare, odražavaju stav gruzijske vlade prema nezavisnim medijima. Pozivamo vladu i njenog premijera Iraklija Garibashvilija da objasne odluke, da se odupru svakom pritisku ruskih vlasti i nastave sa politikom dobrodošlice svim ruskim novinarima koji su prisiljeni napustiti svoju zemlju“, dodala je.
Udruženje mladih pravnika Gruzije (GYLA) u izvještaju „Prepreke u prelasku granice“ koji će uskoro biti objavljen navodi da većina novinara i aktivista koji su žrtve ove prakse bivaju zaustavljeni na carini bez ikakvog objašnjenja granične policije, ponekad i po nekoliko sati, dok im konačno ne bude saopšteno da im je zabranjen ulazak.
Ova praksa je u suprotnosti sa preporukama Agencije Ujedinjenih naroda (UN) za izbjeglice. Prema gruzijskom zakonu, oni kojima je odbijen ulazak iz „drugih razloga predviđenih gruzijskim zakonodavstvom“ imaju pravo žalbe, ali im se to rijetko kaže, navodi se u izvještaju GYLA. Svako kome je odbijen ulazak iz ovog razloga ima deset radnih dana za podnošenje žalbe, što je prekratak period, kako piše u izvještaju, s obzirom na sve korake koji se moraju poduzeti da bi se podnijela žalba. Dodaju i da je pravna pomoć dostupna od lokalnih organizacija kao što je Rights Georgia.
Gruzija, smještena u regionu Kavkaza, koja graniči sa Rusijom, od početka rata u Ukrajini je primila skoro 100.000 ruskih državljana. Rat je vrlo osjetljiva tema u Gruziji, piše RSF, dodajući da ima dva separatistička regiona pod ruskim uticajem.
Nedavne tenzije oko zakona o „stranim agentima“ zasnovanog na ruskom zakonu koji se koristi za gušenje nezavisnih medija i civilnog društva u Rusiji, naglasile su razlike između vlade koja se, kako navodi RSF, približava Moskvi, i stanovništva koje najvećim dijelom traži evropsku budućnost.
Prema Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, Gruzija se nalazi na 89. mjestu, a Rusija na 155. od 180 zemalja.
Izvor: RSF
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.