Reporteri bez granica pozivaju na oslobađanje kineske novinarke koja je u zatvoru zbog izvještavanja o Covidu-19

Iako je ponovo hospitalizovana, Zhan nastavlja djelomično štrajkovati glađu u znak protesta zbog svoje nevinosti. Nju je u decembru 2020. godine sud u šangajskom distriktu Pudong osudio na četiri godine zatvora zbog „raspirivanja svađa i izazivanja nevolja“.

RSF navodi da je Zhan objavila više od 100 videa na svom kanalu na YouTubeu, WeChatu i Twitteru, prije nego što je prijavljen njen nestanak 14. maja 2020. u Wuhanu. Sljedećeg dana vlasti su objavile da je privedena.

“Novinarka Zhang Zhan, koja je rizikovala svoj život informišući javnost o izbijanju Covid-19 u Wuhanu, u opasnosti je da umre ako ne dobije medicinski tretman. Nakon zajedničkog poziva kineskom lideru Xi Jinpingu 2021. sada pozivamo međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na kineski režim kako bi osigurao da novinarka bude oslobođena prije nego što bude prekasno”, izjavio je Cedric Alviani, direktor azijsko-pacifičkog biroa RSF-a.

Kada je majka 39-godišnju novinarku posjetila u zatvoru u julu 2023. godine, bila je, javlja RSF, veoma slaba i imala je 37 kilograma – upola manje nego prije pritvora. Zhan, dodaje RSF, pati od teške pothranjenosti, gastrointestinalnih bolesti i niskog broja bijelih krvnih zrnaca.

RSF podsjeća da je tokom prvih nekoliko mjeseci pritvora između maja 2020. i januara 2021., Zhan štrajkovala glađu, zbog čega su je u zatvoru nasilno hranili kroz nazalnu cijev i povremeno joj vezali ruke na 24 sata.

Zajedno sa njom, javlja RSF, najmanje 15 drugih branitelja slobode medija u Kini je u opasnosti od smrti u pritvoru, uključujući australsko-kineskog pisca i blogera Yanga Hengjuna, koji se u pritvoru nalazi od januara 2019. zbog navodne špijunaže. Dobitnik Nobelove nagrade za mir i RSF-ove nagrade za slobodu medija Liu Xiaobo i romanopisac i kritičar kineske vlade Yang Tongyan su preminuli 2017. od karcinoma koji nije liječen u pritvoru, dok je Kunchok Jinpa, vodeći izvor informacija za novinare iz Tibeta, umro 2021. od posljedica maltretiranja.

RSF navodi da je kineski lider Xi Jinping, otkako je preuzeo vlast 2012. godine, vodio rat velikih razmjera protiv novinarstva, što je otkriveno u izvještaju organizacije objavljenom u decembru 2021., a u kojem su detaljno opisani napori Pekinga da kontroliše informacije i medije unutar i van njenih granica.

Kina se na ovogodišnjem RSF-ovom Svjetskom indeksu slobode medija nalazi na 179. od 180 mjesta i vodi se kao zemlja koja najviše zatvara novinare i branitelje slobode medija.