RSF: 1.668 novinara/ki ubijeno u proteklih 20 godina

RSF-ovi podaci o ubistvima novinara/ki prikupljeni su od 2003. do 2022. godine i zasnovani su na osnovu godišnjih pregleda ove organizacije. Dodaju kako broj od 1.668 novinara pokazuje da je godišnje u prosjeku više od 80 novinara/ki ubijeno. Također, dodali su i podatke da je od 2000. godine ubijeno 1.787 novinara/ki.

“Iza brojki kriju se lica, ličnosti, talenat i posvećenost onih koji su svojim životima platili prikupljanje informacija, potragu za istinom i strast prema novinarstvu. U svakom od svojih godišnjih pregleda, RSF je nastavio da dokumentuje neopravdano nasilje koje je posebno ciljano na medijske radnike. Ovaj period je pravo vrijeme da im odamo počast i apelujemo na puno poštovanje sigurnosti novinara gdje god da rade i svjedoče o svjetskoj stvarnosti”, izjavio je krajem prošle godine Christophe Deloire, generalni sekretar RSF-a.

Najmračnije godine

Godišnji broj smrtnih slučajeva dostigao je vrhunac 2012. i 2013. godine sa 144, odnosno 142 ubijena novinara/ke, uzrokovane u velikoj mjeri ratom u Siriji. Nakon 2013. organizacija bilježi pad broja ubijenih medijskih radnika i kako navode, historijski niske brojke od 2019. pa nadalje.

Ipak, prema RSF-ovom Barometru slobode medija, broj ubijenih novinara 2022. godine iznosio je 58, što je najviše zabilježenih slučajeva u posljednje četiri godine, 13,7 posto više nego 2021., kada je ubijen 51 novinar.

Najopasnije zemlje

Tokom protekle dvije decenije 80 posto smrtnih slučajeva u medijskoj industriji dogodilo se u 15 zemalja. Dvije zemlje s najvećim brojem poginulih su Irak i Sirija sa ukupno 578 ubijenih novinara/ki u posljednjih 20 godina, što je više od trećine od ukupnog broja u svijetu. Slijede Afganistan, Jemen i Palestina.

Najopasnije evropske zemlje

Rusija je i dalje najsmrtonosnija zemlja za medije u Evropi, s najvećim brojem ubijenih novinara u posljednjih 20 godina, piše RSF. Otkako je Vladimir Putin preuzeo vlast u Rusiji, kako dodaju, u toj zemlji su se dešavali sistematski napadi na slobodu medija, uključujući i smrtonosne. Među njima je i ubistvo Anne Politkovskaye 7. oktobra 2006.

Rat koji je počeo u Ukrajini 24. februara 2022. jedan je od razloga zašto je ova zemlja na drugom mjestu po najvećem broju poginulih u Evropi. U Ukrajini je, otkako je počela ruska invazija, ubijeno osam novinara, dok je 12 ubijeno tokom 19 prethodnih godina.

Francuska je četvrta najsmrtonosnija evropska zemlja što je, kako navodi RSF, rezultat masakra u satiričnom časopisu Charlie Hebdo koji se dogodio u Parizu 2015. godine.

Smrtni slučajevi u ratnim zonama

Tokom protekle decenije novinari/ke su bili izloženi najvećem riziku tokom oružanih sukoba. Od 686 ubistava od 2014. godine, 335 je bilo u ratnim zonama (uključujući Siriju, Afganistan i Jemen). Pet najsmrtonosnijih godina bilo je od 2012. do 2016. sa 94 ubijenih 2012., 92 u 2013., 64 u 2014., 52 u 2015. i 53 u 2016.

RSF navodi, kako pišu, malo ohrabrenje zbog činjenice da ukupan godišnji broj ubijenih novinara/ki u ratnim zonama nije premašio 20 u posljednje tri godine. Osim smanjenja intenziteta nekih ratova, ove brojke odražavaju efikasnost preventivnih i zaštitnih mjera koje su preduzele novinske organizacije, kao i, ponekad, mjere opreza i ograničenja izvještavanja, piše u izvještaju.

“Zone u miru” u kojima su i novinari/ke u opasnosti

Zemlje u kojima se zvanično ne ratuje nisu nužno sigurne za novinare, a neke od njih su pri vrhu liste onih u kojima su se dogodila ubistva. Zapravo, više novinara/ki je ubijeno u „zonama u kojima je mir“ nego u „zonama u ratu“ tokom protekle dvije decenije, u većini slučajeva zato što su istraživali organizovani kriminal i korupciju.

Sa 47,4 posto ubijenih novinara 2022., Amerika je danas najopasniji kontinent na svijetu za medije, ističe RSF. Četiri zemlje: Meksiko, Brazil, Kolumbija i Honduras su među 15 najopasnijih zemalja svijeta. I Azija se također nalazi na ovoj listi, uključujući Filipine s više od 100 ubijenih novinara od početka 2003., Pakistan sa 93 i Indiju sa 58.

Novinarke su također žrtve

Dok je mnogo više novinara (više od 95 posto) ubijeno u ratnim zonama ili u drugim okolnostima nego njihovih koleginica, ni novinarke nisu pošteđene. U proteklih 20 godina ubijena je 81 novinarka, što je 4,86 posto od ukupnog broja poginulih medijskih radnika. Od 2012. godine ubijene su 52 novinarke, a u mnogim slučajevima, kako navodi RSF, to se desilo nakon istrage o pravima žena. Deset novinarki je ubijeno u 2017. godini u odnosu na 64 novinara, što je rekordnih 13,5 posto od ukupnih smrtnih slučajeva u medijskoj industriji te godine.