Samo četvrtina Francuza veruje medijima

Riječ je o jednom od najozbiljnijih dnevnih listova koji se autofinansira, bez sredstava Francuske crkve i Vatikana. Na tom se posebno insistira. Opšti komentar je da je u zaključcima Kantara ove godine prevagnulo neraspoloženje. Povjerenje koje sondirani Francuzi polažu u razne kategorije medija i generalni utisak o nezavisnosti novinara nisu nikad bili na nižem nivou.

Istovremeno, i paradoksalno, stopa zainteresovanosti Francuza za aktuelna zbivanja (od 67 odsto) porasla je za pet odsto u odnosu na prošlu godinu. Novinarski tretman pokreta žutih prsluka (odnosno njegova percepcija u javnosti) vjerovatno objašnjava i izraženo povećano zanimanje i potrebu za informacijom i rastuće nepovjerenje u medije. Samo četvrtina Francuza vjeruje u nezavisnost novinara.

Ovogodišnji Barometar povjerenja Francuza u medije potvrdio je da, u hijerarhiji njihove „popularnosti“, radio kao po tradiciji ostaje najsigurniji izvor informacija (za 50 odsto ispitanika), ali je u jeku društvene krize i on izgubio dio povjerenja (za šest odsto) u odnosu na prošlogodišnju anketu.

Štampa je za godinu dana pala sa 52 na 44 odsto, televizija sa 48 na 38 odsto, a internet ostaje na istom nivou, sa samo 25 odsto. Televizija je najgore prošla sa pokretom žutih prsluka u smislu povjerenja javnosti. Kao da je u ime spektakla i senzacije, u kojima su se svake subote utrkivali kanali kontinuirane informacije, žrtvovan kvalitet i objektivnost informacije.

Barometar potvrđuje i još nešto, ono što se kao tendencija u najširoj javnosti, možda i u svjetskim razmjerima, konfuzno osjeća, a sada se daje kao utemeljen podatak: registrovane su prilične razlike u pristupu informaciji zavisno od kulturnog nivoa i obrazovanja ispitanika.

Starije osobe i niže obrazovani su najviše vezani za mali ekran. Za 64 odsto njih glavni izvor informacija je TV dnevnik.

Međutim, za kategoriju „intelektualaca“ kako bi se kod nas reklo (ovdje pod navodnicima jer ta riječ na francuskom ima uglavnom uže značenje pokretača i pobornika ideja i idejnih rasprava) – najviše povjerenja zaslužuje radio. Taj medij stavlja na prvo mjesto 57 odsto „intelektualaca“, dok ga kao izvor informacija koristi samo 38 odsto niže obrazovanih.

Slijede na toj ljestvici renomirane dnevne novine i nekoliko već priznatih onlajn informativnih sajtova, dok se televizija u ovom segmentu društva (za koji se, ne uvijek sa pozitivnim prizvukom, koristi i riječ elita) nalazi na posljednjem mjestu.

U međuvremenu je i dnevnik sa ljevice Liberasion objavio komentar izvještaja britanskog Instituta Rojters koji kao istraživački centar za pitanja informacija u cijelom svijetu djeluje u okviru univerziteta u Oksfordu. Prema toj studiji samo 24 odsto Francuza vjeruje u informacije koje donose mediji. Za godinu dana mediji su ovdje prema Rojtersu izgubili 11 odsto povjerenja.

Ova studija o povjerenju u medije je međunarodna i sprovedena je u 38 država sa oko 75 .000 ispitanika, odnosno sa oko 2.000 za svaku zemlju. Iznenađujući zaključak tog istraživanja je da po stopi povjerenja u medije Francuska stoji na trideset sedmom mjestu od 38 država u kojima je anketa realizovana. Samo Južni Korejci (22 odsto) novinarima vjeruju manje nego Francuzi. Za poređenje, u NJemačkoj je taj procenat 47 odsto a u Velikoj Britaniji 40.

Rojters je ispitanicima predložio i da daju ocjenu od jedan do deset za petnaest najpoznatijih medija. Na toj tabeli prvi je Mond ocijenjen sa 6,36, a prolazne ocjene je dobio i Mediapart, vodeći istraživački onlajn sajt (5,94) i Liberasion (5,75)

Na jednoj drugoj tabeli (rezultat ankete instituta Ipsos) koja izvještava o stepenu povjerenja koje korisnici interneta imaju u informativne veb- sajtove i platforme, Francuska je među 27 država na 21. poziciji, ali stoji bolje od Srbije, koja je pretposljednja, ispred Mađarske. Indikativno je da na toj tabeli, sa visokom stopom povjerenja u internet-medije, vode Indija, Saudijska Arabija, Kina, Južna Afrika i Meksiko. NJemačka se pojavljuje na šestom mjestu kao najbolje rangirana iz Evropske unije.