
Medijske redakcije dobivaju poruke kojima se prijeti da će im se ugasiti nalog.
Svedoci smo sveprisutnog botovanja, kako u komentarima na vesti u medijima, tako i na društvenim mrežama, što često dovodi do iskrivljavanja slike stvarnosti, te stoga nevladine organizacije predlažu donošenje antibot zakona, jer smatraju da je to jedini način da se ovoj praksi stane na put. Ljubomir Popović iz Građanskog preokreta kaže da je kod nas botovanje uzelo prilično maha, jer se ne radi više o nekoj neformalnoj grupi ili nepovezanim licima koja nekoga troluju, već je to organizovano od vladajuće partije koja plaća te ljude, "jer to je ogroman broj ljudi, zato je to uzelo maha i zato je potrebno da se to institucionalizuje i da se zaustavi jednom za sva vremena, ne samo za sad, jer otkud mi znamo da neka sledeća vlast neće preuzeti te mehanizme".
Iako postoje različite vrste botovanja, u političke, marketinške i razne druge svrhe, u Srbiji se ono najčešće odnosi na organizovano hvaljenje vlasti ili etiketiranje opozicije. S druge strane, botovanje može biti način da se ljudi zastraše, posebno ako se uzme u obzir da su građani svesni da iza toga ne stoje roboti već drugi, njima poznati ili nepoznati ljudi.
„Džaba kampanja, i novac koji se baca da se govori ‘Ja sam bot’. Možda bi bolje bilo da ste taj novac poklonili Svratištu za decu“, napisala je, izmešu ostalog, bivša visoka funkcionerka Srpske napredne stranke i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović na svom Instagram nalogu, komentarišući aktuelnu akciju svoje bivše partije „I ja sam bot“.
Nakon neuspešne pobune paravojne grupe Vagner, Jevgenij Prigožin navodno namerava da zatvori svoju medijsku grupaciju. Ipak, posmatrači upozoravaju da i dalje preti opasnost lažnih vesti i dezinformacija iz Rusije.
Možda se sećate, pre izvesnog vremena paravojna jedinica „Wagner“, ugostitelja Jevgenija Prigožina, na kratko je otkazala poslušnost Kremlju, pa je krenula u marš na Moskvu, pa je stala, a šta se dalje dešavalo nemamo pojma.
Odgovor je da, a preduslov je krivična prijava. Prijavu bi trebalo da podnese onaj ko je bio predmet targetiranja, a postupak može da pokrene i tužilaštvo po službenoj dužnosti.
“Botovi su svojevrsna partijska pešadija koja je verovatno dobila neki posao, prima za to neki novac - učinjena je neka protivusluga i kroz slučaj botovanja vidimo sve te mehanizme zarobljavanja države od strane SNS”, kaže Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (Birodi) povodom najnovijeg slučaja u Srbiji otkrivanja 14.000 navodnih botovskih naloga Srpske napredne stranke.
Na društvenim mrežama osvanuo je navodni spisak na kojem je više od 14.000 „bot“ naloga Srpske napredne stranke gde se nalaze imenima i prezimenima ljudi koji stoje iza njih, kao i mesta odakle su i linkovi ka nalozima iza kojih stoje. Autentičnost spiska niko iz vlasti nije potvrdio, ali ni demantovao.
Priča bivše SNS aktivistkinje Jovane Brajović je "najpotresnije svedočenje užasnog lica internet vojske Srpske napredne stranke". Međutim, ovaj problem nema samo SNS, već on postoji na nivou svih stranaka i potrebno je menjati sistem. Istovremeno, nadležni organi treba da postave pitanje - za šta su plaćeni radnici u državnim preduzećima, ako ne da rade svoj posao? Ovo su neki od zaključaka gostiju emisije Newsnight.
Na Tviter nalogu @protivdictature prekjuče je objavljena tabela u kojoj su pobrojani – kako se navodi – „svi botovi“, uz „ime, prezime, okrug, mesto i linkove naloga na Tviteru“.
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) i Građanski preokret pokrenuli su inicijativu da Srbija dobije „antibot zakon“.