
Nedavna istraživanja sugerišu da je „prebunking” kroz „psihološku vakcinaciju”, čiji je cilj povećanje sposobnosti ljudi da identifikuju uobičajene tehnike dezinformisanja, deo rešenja u borbi protiv lažnih vesti i dezinformacija.
Medijska scena je rovovska, mediji su se ušančili, zauzeli dve strane i bore se za ko zna čije i ko zna kakve interese, izjavio je FoNetu pisac i novinar Milan Aranđelović, koji smatra da istinu niko nije ni ubio, ni ranio, već da ona leti nad ničijom zemljom poput leptira između rovova i nikoga ne interesuje.
Ako vas zanima kako smo se povezivali s drugim ljudima na internetu 2004, 2010, 2017. ili u bilo kom drugom trenutku od nastanka društvenih mreža do danas, a zamorno vam je da posmatrate tabele i tražite odgovarajuće podatke, sledeći animirani video daće vam odgovor koji tražite, piše City Magazine.
Građani Srbije najviše vremena provode uz društvene mreže, dok se gledanost televizije u poređenju sa prošlom godinom povećala za dvadeset i više minuta dnevno, pokazalo je istraživanje Centra za slobodne izbore i demokratiju u okviru programa „Nove pismenosti“.
Političari i političke stranke u Srbiji troše stotine hiljada evra na promociju na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram, a ta oblast oglašavanja nije zakonom regulisana, piše Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE).
Otkako je Elon Musk prošle nedelje kupio Tviter, neki od korisnika aplikacije zatražili su novi dom i otkrili da nema mnogo sjajnih opcija, jer suosnivač Tvitera Džek Dorsi još testira aplikaciju Bluesky, ali su ipak uspeli da nađu jednu – Mastodon, piše Gardijan.
Internet je novo mesto gde nastaju žargoni. Profesor Vlado Đukanović, lingvista izjavio je za RTS da društvene mreže doprinose širenju žargona, kao i da takav uticaj na jezik nije viđen ranije u istoriji, kao u poslednjih tridesetak godina.
Prvi put u poslednjih pola veka više je Amerikanaca koji uopšte nemaju poverenje u tradicionalne medije od onih koji im veruju, pokazuje tradicionalno Galupovo istraživanje. Iza ovakvih sumornih podataka stoje decenije politički motivisanih napada na medije, koje je bivši predsednik Donald Tramp podigao na zabrinjavajući nivo, a dobrim delom tu je i uticaj pošasti zvane „fejk njuz”. S druge strane, u EU opada poverenje u društvene mreže, ali se i dalje veruje tradicionalnim medijima
Skup „Za spas Srbije“ i litija koja je završena potpisivanjem peticije za zabranu Parade ponosa održana je 28. avgusta u Beogradu, a na društvenim mrežama proteklih dana se dele objave u kojima se tvrdi kako mediji u Srbiji o ovom događaju nisu izveštavali, a pogotovo „javni servis“. Analiza medijskog sadržaja, ipak govori drugačije.
"Agresivna komunikacija se nastavila nakon demokratskih promena u našoj zemlji, i ona kulminira u ovom trenutku u kome smo danas. Mi smo izloženi verbalnom nasilju svakodnevno putem informativnih emisija. To je jedna manifestna agresija prema svima koji ne misle drugačije, koji govore drugačije, i koji se ne slažu sa određenim stavom. I sve se to posle preslikava i na društvene mreže", izjavila je Ana Mirković, iz Instituta za digitalne komunikacije. Ona je naglasila da trend napuštanja društvenih mreža ne znači i da se nakon toga na njima i dalje neće baviti onim ko izbriše sve aplikacije i ne učestvuje aktivno u njihovom radu.
Nakon usvajanja Zakona o medijima u Crnoj Gori broj negativnih komentara manji, ali i dalje izražen.
Ruski medijski regulator Roskomnadzor saopštio je da je odlučio da primeni "prinudne mere" protiv nekoliko stranih IT kompanija, uključujući TikTok, Telegram, Zoom, Discord i Pinterest zbog, kako su naveli, kršenja ruskog zakona.
Početkom 2022. Njujork tajms je počeo da traži urednika vizuelnih sadržaja za koji će medijski sadržaj učiniti dostupnijim. Kao što se obično dešava na drugim pozicijama, nove uloge u međunarodno poznatim redakcijama signaliziraju oblasti koje postaju sve relevantnije za medijsku indstriju. Pristupačnost nije izuzetak.
Tokom prvih 150 dana rata u Ukrajini objavljene su 1.573 netačne i manipulativne tvrdnje. Mediji iz Srbije najčešći su izvor dezinformacija, pre svih srpsko izdanje Sputnjika, Informer, portal Večernjih novosti i Alo. Novac je takođe motiv onih koji plasiraju dezinformacije, pokazalo je istraživanje SEE Check mreže
Dok se većina medijskog izveštavanja o lažnim video snimcima i dipfejku fokusira na moguće užasne scenarije njihovog korišćenja u SAD ili drugim zapadnim zemljama, zapravo bi takve lažne vesti mogle da izazovu najveći haos u zemljama u razvoju, koje su često dom krhkih vlada i nedovoljno digitalno pismenih građana.