
Najpopularnija mrežna stranica u svetu 2021. godine postao je TikTok, nadmašivši čak i Google, pokazuju podaci koje je objavila kompanija Cloudflare.
Po društvenim mrežama deli se fotografija kalendara s navodnim „prognoziranim“ sojevima korona-virusa. To bi trebalo da bude dokaz da je soj omikron „planiran“. Provera činjenica DW pokazuje zašto to nije tačno.
Pre nego što u svojim vestima prenesu objave sa društvenih mreža, bilo da je reč o tekstu, snimku ili fotografiji, novinari su dužni da provere njenu istinitost. To nalažu standardi profesije koji se, pokazuje praksa, ne poštuju uvek, pa sadržaji sa društvenih mreža u medijima često osvanu bez ikakve provere.
Twitter je uveo opciju automatslkih titlova za video klipove.
Bitno je da građani proveravaju informacije iz više izvora, da ne veruju u sve što vide u medijima i da sve posmatraju sa kritičke strane, zaključak je onlajn Gradskog foruma “Dezinformacije u lokalnim medijima”. Kako su istakli učesnici lokalni mediji su izuzetno značajni, zato je ključno da oni brane javni interes i budu na strani…
Emra Ljalja ima 26 godina i po zanimanju je kuvar. O aktuelnim dešavanjima se najviše informiše onlajn, i to preko telefona, na kom provodi dosta vremena. “Na Instagramu, da budem precizniji. Tamo mi uglavnom izađu storiji lokalnih medija poput Subotica.com ili 021.rs. Uglavnom samo pročitam naslov, a ako je neka vest interesantnija, čitam apsolutno sve”, kaže Emra.…
Bilo je potrebno da stasaju nove generacije neopterećene dugom senkom američkog predsednika Bila Klintona, da se učvrste novi pokreti protiv nasilja nad ženama i da se pojave društvene mreže, pa da „afera Monike Levinski“ počne da se posmatra drugim očima. Planetarno ozloglašena devojka sada je, 23 godine kasnije, prepoznata kao nulta žrtva globalnog nasilja na internetu i bori se za prava onih koji su se sa nasiljem suočili
Platforme društvenih medija biće pozvane da zaštite manjine i pomognu prevenciju etničkog nasilja time što će unajmiti moderatore sa vanengleskog govornog područja i sprovoditi bezbednosne testove na svojim algoritmima, prema predlogu za globalni kodeks ponašanja UN.
Vlast koja najbolje zna koliko verujemo medijima (zato ih i zaptiva da iz njih ne curne ništa nepoželjno) odlučila je da se pravi mrtva. Ko veli, pored toliko mrtvih, nju niko neće ni primetiti.
Vlada Australije planira da traži od društvenih mreža obaveznu saglasnost roditelja za korisnike mlađe od 16 godina – u suprotnom ih čekaju kazne od 10 miliona australijskih dolara (7.5 miliona američkih dolara), po nacrtu zakona koji je objavljen u ponedjeljak, 25. oktobra.
Alarm se oglasio u 7:15, teškom mukom otvarate oči, ali ne ustajete odmah iz kreveta - ima vremena, prvo da se malo izvrte društvene mreže.
Kopirajterka Vanja Bahilj, povodom nedavnog pada Facebook-a, Instagrama i WhatsApp-a na šest sati, što je izazvalo "paniku" kod mnogih, smatra da kad bi te društvene platforme nestale na nekoliko dana, "nakon inicijalnog šoka i prilagođavanja, mislim da se ništa specijalno ne bi desilo, vratili bismo se na fabrička podešavanja". Profesor Dušan Ristić sa odseka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu kaže da je pad ovih platformi iz ugla istraživača bio zanimljiv, kao jedan eksperiment uživo, koji je pokazao da je "nama onlajn stvarnost mnogo važnija nego fizička stvarnost i naše neposredno okruženje, bilo u ekonomskom smislu, ili u smislu povezivanja" (komunikacije).
Ruski sud doneo je odluku o prinudnoj naplati kazne od Fejsbuka zbog kršenja ruskih zakona o nezakonitom sadržaju.
Dešavalo se i do sada da društvene mreže prekinu sa radom na neko vreme, ali ne tako dugo kao 4. oktobra. Postavlja se pitanje da li je za milijarde korisnika širom sveta život u tom trenutku stao i vratio u stvarni svet?