
Pre tačno 80 godina, prvi put je odjeknuo glas Radio Zaječara: „Smrt fašizmu, sloboda narodu! Govori Radio Zaječar!“.
Iako se za Кragujevac vezuje sintagma da je „kolevka srpskog novinarstva” jer su u njemu, prvi put u Srbiji, objavljene novine na srpskom jeziku, Novine srbske (1834), malo ima podataka o ženama novinarkama.
Za ovih stotinu godina radio je prevalio kolosalan put od tehnološkog čuda koje je omogućilo brzo širenje informacija i ideja, do medija koji više nije toliko uticajan, ali je svakome drag, jer je uspeo da očuva magiju te kutije koja ne donosi samo informacije, muziku i zabavu nego, u najzahtevnijem delu svoje prirode, dokumentarne zapise, dijaloge, kulturu i umetnost. U tu čarobnu kutiju stao je čitav jedan vek, sa svim našim pobedama i porazima, nagradama i kaznama, trijumfima i nedostajanjima.
Radio Beograd, prvi elektronski medij na Balkanu, slavi 100-ti rođendan. Radio Beograd je među najstarijim elektronskim medijima u Evropi. Značajan datum je i za Javni servis, jer je iz radija izrasla televizija – današnji RTS. Povodom jubileja će se od 13 časova, direktno na frekvecijama Prvog programa, prenositi svečana Akademija iz Kamene sale u Radio Beogradu.
"Dobar dan, dragi gledaoci. Televizijski studio Beograd počinje svoj eksperimentalni program. Danas gledate našu prvu emisiju. Za vreme Beogradskog sajma imaćete prilike da redovno pratite emisije našeg probnog programa. Program ćemo emitovati od 20 časova do 23 časa" – tim rečima, pre 66 godina, počelo je emitovanje televizijskog programa u Srbiji.
Spomen-obeležje novinaru i jednom od osnivača Studija B Đoku Vještici oštećeno je drugi put od obnavljanja, tako što je ime poznatog novinara na svakom mestu precrtano. Uprkos lošim vremenskim uslovima, domar Udruženja novinara Srbije (UNS) Milovan Agatonović Aga danas je uklonio tragove boje sa ovog spomen-obeležja na platou kod Beograđanke.
Hiljadu tristotine i osam epizoda i više od dve hiljade sagovornika. „Most“ Radija Slobodna Evropa (RSE) puni 30 godina. To je kultna emisija, u kojoj se uz posredovanje Omera Karabega povezuju ljudi sa različitih strana i država. U vreme kada je nastala povezivala je one koji su bili na različitim stranama fronta, danas one koji…
„Nigde se tako lako ne zaboravlja da neko može imati i protivno uverenje, pa da je ipak to uverenje i pošteno i iskreno. Odmah se podmeću neke zadnje misli i podmukle namere svakome, koji je drugog mišljenja pa se onda čudimo otkud tolika ogorčenost.” Ovo je u prvom broju „Politike” 25. januara 1904. godine u uvodniku „Zadatak nezavisne štampe” napisao osnivač i urednik ovog lista Vladislav Ribnikar”, prenosi Magazin Politika.
1998. godina bila je jedna od najgorih u novinarstvu Srbije i svojevrsni nagoveštaj svega lošeg što nam tek sledi. Te godine je Nada Rajičić foto-aparatom zabeležila divne scene sa licima iz B92 na krovu Doma omladine. Tada smo uspeli da se izborimo za prvu dozvolu za emitovanje i instalirali smo predajnik, za koji su sredstva prikupili građani Beograda i celog sveta. Antenski stub još uvek stoji na ovoj zgradi u centru grada.
Knjiga „Slučaj Nikoliš – zloupotreba političke moći“, autora Svetka Kovača, bivšeg direktora Vojnobezbednosne agencije (VBA), predstavljena je juče u Domu Vojske Srbije u Beogradu.
Gotovo sve što se može pročitati u srpskim tabloidima danas - afere, skandali, vesti iz crne hronike, ali i poluinformacije i uvrede na račun političkih neistomišljenika - postojalo je i pre jednog veka na stranicama novina Krste Cicvarića.
Naravno da jedan čovek, makar to bio i legendarni novinar čuvenog Studija B, ne bi mogao sam da se izbori sa nesrećom koja je zadesila Srbiju. Ali sistem vrednosti, način na koji je pristupao poslu i integritet koji je posedovao Đoko Vještica u velikoj meri bi remetili naprednjačku okupaciju države.
Zbog čega se svađao i kako se pomirio s Fidelom Kastrom, o drugom licu La Pasionarije, prijateljstvu sa Gabrijelom Garsijom Markesom, jednoj istorijskoj slučajnosti zbog koje je Če Gevara postao svetski simbol otpora, druženju sa „generalom sa Panamskog kanala“ Omarom Torihosom i sa „levičarem“ Havijerom Solanom, o izveštavanju sa potpuno zatvorenih pregovora u Dejtonu i oskudici liderstva u svetu razgovaramo sa Borislavom Lalićem, publicistom i nekadašnjim dopisnikom Tanjuga sa Kube, iz Meksika, Španije i SAD
Dnevni list Danas je pre 20 godina pisao o jednom incidentu koji se dogodio tokom snimanja emisije „Specijalni intervju“ na novosadskoj televiziji, Apolo a čiji su glavni akteri bili predsednik Nove Srbije, Velimir Ilić i novinar te televizije Vladimir Ješić.
„Dobio sam informaciju od zaposlenih u Pinku da je Željko Mitrović pre neki dan održao sastanak sa svojim urednicima i naredio im da se utrkuju u napadima na mene. To Željko Mitrović ne može da radi sam, on nema taj mentalni sklop. On uvek traži nečiju zaleđinu; u ono vreme Mira – Vučelić, a u ovo videćemo ko“, rekao je pre 20 godina jagodinskoj televiziji Palma plus Nebojša Čović, tadašnji potpredsednik Vlade Srbije.
Srbija se 17. maja oprostila od dugogodišnjeg dopisnika Radija Svoboda, Mihala Ramača. Poznati ukrajinsko-srpski novinar preminuo je 13. maja u 73. godini. Pokrivao je ključne događaje na Balkanu - od ratova do pada režima Slobodana Miloševića, formiranja novih nezavisnih država nakon raspada Jugoslavije do života ukrajinske dijaspore.