21. jul 2023.

Šef Bundesbanka želi ‘češljati’ društvene mreže u potrazi za lažnim vijestima

Hina
IZVOR HND

Lažne vijesti na društvenim mrežama mogle bi biti okidač za masovno podizanje štednje iz banaka, upozorio je u srijedu guverner njemačke središnje banke Joachim Nagel, založivši se za praćenje objava. To bi supervizorima omogućilo da pravodobno utvrde prijeti li opasnost masovnog podizanja štednje, rekao je Nagel u razgovoru za Redaktionsnetzwerk Deutschland.

01. apr 2023.

Na naslovnicama pet novina skoro 1.200 manipulacija i dezinformacija prošle godine

Pišu Marija Vučić, Milica Ljubičić

Tokom protekle godine, listovi Informer, Alo, Večernje novosti, Kurir i Srpski telegraf objavili su na naslovnim stranama najmanje 1.174 manipulativna naslova, najčešće u vidu neutemeljenih ili pristrasnih tvrdnji, dezinformacija ili manipulacija činjenicama, pokazuje najnovija analiza Raskrikavanja. Ovaj broj sugeriše i da je došlo do povećanja broja spornih tvrdnji na naslovnim stranama u odnosu na godinu pre toga. Istovremeno, firme koje stoje iza ovih tabloida 2022. su iz javnih budžeta dobile više od 800 hiljada evra.

23. dec 2022.

Građani Srbije imaju problem da prepoznaju lažne vesti

Piše Milomir Mandić
IZVOR Demostat

Građani Srbije veruju da znaju odakle dolaze lažne vesti, koji su kanali i motivi za njihovo plasiranje i širenje, međutim, nisu uvek sposobni da ih prepoznaju, pokazalo je Demostatovo istraživanje percepcije fenomena lažnih vesti. Učesnici fokus grupe smatraju da su u korenu dezinformacija interesi, veći profit, uticaj i moć, a da su agresivni senzacionalizam i hiperprodukcija vesti dodatni problem, jer su građani zaslepljeni ogromnom količinom informacija i nemaju vremena da se posvete njihovoj proveri. 

28. nov 2022.

Lažna vest za Treći svetski rat

Piše Dragan Bisenić
IZVOR Danas

Dramatični incident od pre 10 dana kad su dve rakete pale na poljsku teritoriju i ubile dvoje ljudi prebrzo je nestao iz vidnog polja o ukrajinskom sukobu.

06. okt 2022.

Švedski izum, agencija za odbranu od lažnih vesti, „za nas bi bio katastrofa“

Piše Vanja Đurić
IZVOR N1

Početkom godine Švedska je osnovala Agenciju za psihološku odbranu, koja zapravo čuva građane od lažnih vesti i pokušaja malicioznih, spoljnih, uticaja. Trenutno - uglavnom ruskih i kineskih. U Srbiji tako nešto ne bi bilo moguće kažu novinari "fektčekeri". Misle da nije dobro da se bilo koja država bavi takvim poslom, a ruski uticaj kod nas je kažu "domaći proizvod".

17. avg 2022.

Teoretičar zavere kažnjen sa 50 miliona: Sloboda govora ne oslobađa od odgovornosti za izgovorene laži

Piše Danijel Apro

Za konzervativnog voditelja Aleksa Džounsa bilo je to konzumiranje slobode govora (usput, i prilika da se obogati), dok je za roditelje deteta ubijenog u pucnjavi u osnovnoj školi to što je on uporno govorio bilo notorno širenje laži i teorija zavere, od kojih su imali neviđene probleme, uznemiravanja i proganjanja. Porota u Ostinu stala je na stranu roditelja. U Srbiji je odgovornost za širenje laži i blaćenje i dalje u sferi misaone imenice, a naknada štete – simbolična

12. avg 2022.

Mladi misle da prepoznaju lažne vesti, mada ih manje od petine redovno posećuje informativne sajtove

Piše Una Grekulović

Veliki broj mladih smatra da ume da prepozna lažne vesti, uprkos tome što se među njima  povećava broj onih koji informativne sajtove posećuju ređe od jednom nedeljno. Nemaju poverenja ni u političke institucije niti u medije, pokazuje izveštaj o mladima u Srbiji koji je predstavio KOMS. Sve više koriste i Telegram, platformu poznatu po tome što je u sve većem broju koriste desničari i rusofili

08. jun 2022.

Od kovida do majmunskih boginja – i lažne vesti mogu ugroziti zdravlje

IZVOR RTS

Pandemija koronavirusa je prva pandemija tokom koje je došlo do velikog širenja informacija preko društvenih mreža, a sada se slično događa i sa majmunskim boginjama. Dezinformacija u jednoj zemlji može da se proširi za nekoliko sekundi širom sveta i pravi je izazov da se prate sve te lažne informacije i da se reaguje na to, kaže Kristijana Salvi iz Svetske zdravstvene organizacije.

04. maj 2022.

Medijska pismenost je odbrana od manipulacije

Piše Snežana Čelić
IZVOR Demostat

Lažne vesti i dezinformacije plasiraju pojedinci, aktivisti, grupe ili političari u cilju manipulacije i pridobijanja za izvesne ideje i ciljeve, što može dovesti do donošenja pogrešnih i štetnih odluka ili izazivati strah, mržnju ili nepoverenje. Zato se često govori o negativnom uticaju medija, a rešenje je zapravo u osnaživanju funkcije medijske pismenosti koja treba da preko znanja i kritičkog mišljenja, analize i participacije, pomogne u prepoznavanju manipulacije i odbrani od nje.

22. apr 2022.

Mladi smatraju da su lažne vesti problematične za društvo

IZVOR Danas

Većina mladih u Srbiji informiše se putem mobilnih telefona, od društvenih mreža najviše koriste Instragram, četiri petine njih smatra da ume da prepozna lažne vesti, a dve trećine da su te vesti problematične za društvo, pokazalo je istraživanje „Mladi i pravo na informisanost“.

07. mar 2022.

Šta su lažne vesti u ruskom dokumentu koji se širi u Srbiji?

Pišu Miljana Miletić, Mila Đurđević

Od navoda Ministarstva odbrane Rusije da civilnom stanovništvu ne prete napadi tokom aktuelne ruske invazije na Ukrajinu do toga da su oružane snage Ukrajine gađale civile tokom sukoba u Odesi 2014. godine, raskrinkali smo lažne vesti iz dokumenta koji se deli na Telegramu i drugim mrežama.

04. mar 2022.

Šta su lažne vesti u ruskom dokumentu koji se širi u Srbiji?

Pišu Miljana Miletić, Mila Đurđević

Od navoda Ministarstva odbrane Rusije da civilnom stanovništvu ne prete napadi tokom aktuelne ruske invazije na Ukrajinu do toga da su oružane snage Ukrajine gađale civile tokom sukoba u Odesi 2014. godine, raskrinkali smo lažne vesti iz dokumenta koji se deli na Telegramu i drugim mrežama.