
Nepoznati mlađi muškarac sa kapuljačom na glavi je u toku noći između subote i nedelje nekoliko puta udario nogom i razbio staklo kapije mađarske medijske kuće u Subotici da bi potom pobegao sa lica mesta.
FAR 1. marta obeležava svoj šesti rođendan sa željom i nadom da će godine koje predstoje biti još uspešnije i doneti daleko bolje uslove za normalno medijsko izveštavanje u interesu bugarske nacionalne manjine u Srbiji i svih građanki i građana, bez obzira na verske i nacionalne razlike.
Fondacija Panonija, u čijem je vlasništvu RTV Panon iz Subotice, kupila je Informativni centar Bačka Topola, čiji su mediji Radio regije i Express channel, od 2015. bukvalno poharali medijske konkurse u tom mestu. Ipak, ni skoro 400.000 evra od medijskih projekata nije bilo dovoljno za pozitivno poslovanje ove kuće. Informativni centar, nekad državna kuća, prodat je 2015. udruženju građana iz Pačira, tesno povezanim s jednom političkom strankom
Pokrajinski sekretar za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama Dragana Milošević je u Pokrajinskoj vladi uručila ugovore za sufinansiranje listova na jezicima nacionalnih manjina čiji su osnivači nacionalni saveti, vredne 390 miliona dinara
Nacionalni savet crnogorske nacionalne manjine predstavio je prva dva broja časopisa "Vijest" koji su pokrenuli ove godine.
Od početka oktobra na programima Radio televizije Vojvodine počeće emitovanje dokumentarnih emisija na ruskom, bugarskom i češkom jeziku, čiji će sadržaj biti posvećen nacionalnim manjinama.
Treba li se, može li se, smije li se manjinski tjednik baviti temama etničke – a onda, jasno, i političke – većine? Kako možemo i smijemo znati da to nisu teme koje se vrlo tiču i hrvatskih Srba? Evo malog laboratorijskog eksperimenta u kontroliranim uvjetima...
Upravni odbora Hlas ljudu izabrao je danas za novu direktorku Milanu Arnjaš, članicu Odbora za informisanje u Nacionalnom savetu slovačke nacionalne manjine, saznaje Udruženje novinara Srbije (UNS).
Članovi redakcije nedeljnika na slovačkom jeziku „Hlas ljudu“ uputili su pismo Udruženju novinara Srbije u kome izražavaju nezadovoljstvo načinom funkcionisanja Upravnog odbora (dalje UO) ove ustanove čiji je predsednik Miloslav Hrćan iz Kovačice, kao i mešanjem u rad istog od strane pokrajinskog poslanika Pavela Surovog iz Kisača. Pismo prenosimo u celosti.
Oko 12 miliona evra su građani Mađarske platili rad mađarskih medija u Srbiji od 2011. do kraja 2019. Istraživanje CINS-a pokazuje da je susedna država finansirala informativni sadržaj i kupovinu nekretnina medija koji sadržajem i vlasničkim vezama pokazuju bliskost sa Fidesom, strankom premijera Mađarske Viktora Orbana, što sagovornici CINS-a ocenjuju kao kupovinu uticaja. CINS otkriva i zašto je funkcioner Saveza vojvođanskih Mađara tražio otkaz glavnog urednika najstarijih mađarskih novina u Srbiji, kao i zbog čega su glasovi vojvođanskih Mađara važni za rezultat na evropskim izborima.
Pokrajinska vlada dodelila je manjinskim medijima, čiji su osnivač Nacionalni saveti, ugovore o sufinansiranju.
Mediji koji u Subotici izveštavaju na mađarskom jeziku, a čiji je osnivač Mađarski nacionalni savet (MNS), nalaze se pod potpunom kontrolom kadrova Saveza vojvođanskih Mađara (SVM). U organima ovih medija neretko sede članovi partije, dok se u tri medija, listu Mađar so, nedeljniku Het Nap i Subotičkom mađarskom radiju direktori, odnosno glavni i odgovorni urednici, istovremeno nalaze i na visokim političkim funkcijama. Ovakva situacija protivna je novinarskim etičkim standardima i ugrožava slobodu medija.
Mediji na jezicima nacionalnih manjina imaju hroničan problem finansijske održivosti. Javni interes se povlači pred vidljivom komercijalizacijom, a u velikoj meri su prepušteni volji političkih elita u manjinskim zajednicama. Dve trećine su honorarci, a projektno finansiranje i direktna davanja, iako često nedovoljna, su najstabilniji izvor prihoda.
Nekadašnji i sadašnji saradnici mađarskog nedeljnika Családi Kör (Porodični krug) proslavili u krugu svojih čitalaca, putem video konferencije, 30 godina postojanja ovog lista.