
Ono što dešava nije primjena medijskih zakona već njihovo ignorisanje.
Organizacija Reporteri bez granica (RSF) pozvala je danas Vladu Srbije da usvoji preporuke Evropske komisije kako bi unapredila medijsku situaciju, a država mogla efikasnije da se bori protiv ruske kampanje dezinformacija.
Kompanija "Telekom" stoji iza spornih članova medijskih zakona koji su nakon pritiska domaće i međunarodne javnosti izbačeni iz spornih medijskih zakona, navodi se u Izveštaju o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o elektronskim medijima, koji je objavljen na sajtu Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
Zakon i javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima objavljeni su u 92. broju „Službenog glasnika“, od petka, 27. oktobra, a počeće da se primenjuju od 4. novembra 2023. godine.
Na predlog Sindikata novinara Srbije (SINOS) u Zakon o javnom informisanju i medijima kojeg je danas usvojila Skupština Srbije, ušlo je pravo novinara da u toku nedeljnog i godišnjeg odmora ne moraju komunicirati s poslodavcima.
Ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović izjavio je da su usvojeni Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima revolucionarni, dobri za medijsku scenu u Srbiju i da su usklađeni sa evropskim zakonodavstvom, a da se u toj oceni slažu i Evropska komisija i delegacija misije OEBS.
"Potrebna nam je ozbiljna podrška građana ukoliko želimo damedijsku scenu dovodimo u red, jer je ceo proces donošenja medijskih zakona pokazao da ova vlast reaguje isključivo na pritisak. Ovde nije reč o medijima i medijskim radnicima, već je reč o građanima Srbije i njjihovom pravu da budu informisani", izjavila je Ivana Stevanović iz Fondacije Slavko Ćuruvija.
Bilo ih je tačno trinaestoro. Ali nije to bila Tajna večera – niti je bila tajna, niti se služila večera. Čak je i vreme za taj obrok odavno prošlo. U sitnim noćnim satima, dok je većina građana Srbije spavala, Odbor za kulturu i informisanje, sa svojih 13 članova, sastao se da se (ne)složi s odlukom vlade da skoro sve pristigle amandmane na oba medijska zakona odbije. U naredna skoro tri sata (!) pričalo se o i Šešelju, Đilasu&Šolaku, zakonu iz 1998, zakonu iz 2009, medijskim servisima… i sve je to izgledalo – ovako
Sa jedne strane legalizacija postojećeg stanja, sa druge - povratak države u vlasničku strukturu u medijima.
Direktor Vremena Stevan Ristić, govoreći o članovima novog Predloga Zakona o javnom informisanju i medijima, od kojih jedan predviđa da Telekom, sada i legalno, može da osniva medije, što je u suprotnosti sa Medijskom strategijom Vlade, kaže da ostaje nada da će i demokratska javnost i međunarodni faktor uspeti da se ta dva člana promene.
Odbor za kulturu i informisanje usvojio je amandmane na članove 39 i 41 Predloga zakona o javnom informisanju i medijima, a koje je predložio narodni poslanik Nebojša Bakarec.
Evropska komisija traži od Srbije da sprovede Medijsku strategiju i u skladu s njom stvori slobodno medijsko okruženje, omogući fer konkurenciju i osigura zaštitu medijskog pluralizma. Šta sve predviđa Medijska strategija?