
Nemam mogućnost da se obratim ljudima ni na RTS-u, ni na drugim medijima - Predsednik Srbije o svojim obraćanjima građanima putem medija (TV Pink, YouTube/Aleksandar Vučić, 18. mart 2025. godine)
Kako rasformirati naprednjačku propagandnu mašineriju posle pada režima i javnu medijsku scenu vratiti građanima i profesionalnim novinarima
Udružena prosveta Srbije najoštrije je osudila danas „narativ koji dominira na televizijama sa nacionalnom frekvencijom“, a koji targetira i vređa dostojanstvo nastavnika.
Televizijski gledaoci, u odnosu na to kog pružaoca audio-vizuelnih medijskih usluga prevalentno prate, dobijaju najčešće jednostranu sliku o svakodnevici Srbije, a medijska reprezentacija stvarnosti strogo je podeljena na onu koja prikazuje i afirmiše gotovo isključivo politiku vladajuće elite i onu koja veoma kritički, na istraživački i analitički način ukazuje na sve elemente svakodnevice u kojoj žive građani Srbije, zaključak je monitoringa koji su sproveli Novosadska novinarska škola i Biro za društvena istraživanja (BIRODI).
Na dečjem kanalu nemačkog javnog servisa ZDF se moglo saznati više o razlozima protesta u Srbiji i stavovima obe strane nego možda na nekim kanalima sa nacionalnom frekvencijom u Srbiji u protekla četiri meseca, rekao je novinar Dojče velea Srećko Matić.
Televizija N1 juče je bila ubedljivo najgledanija televizija u SBB mreži sa shareom od 25,87%. Tokom dana smo realizovali 15 sati vanrednog programa uživo, informišući gledaoce o svim dešavanjima iz Kragujevca, gde se održavao veliki skup u organizaciji studenata „Sretnimo se na Sretenje“, ali i iz Sremske Mitrovice, gde je vladajuća stranka okupila svoje pristalice.
Dok traje „lov na veštice” civilnog sektora, one koje su, kao i država, dobijale sredstva od USAID-a, jedna, na papiru nevladina organizacija „istražuje duboke društvene i političke potrese koji su zadesili državu”. Centar za društvenu stabilnost objavio je na svom YouTube kanalu „dokumentarni serijal” pod nazivom „(De)blokada”. U dve epizode serijala, ovaj Centar, kome se za razliku od onih „veštica” ne znaju izvori finansiranja, smestio je sve spinove kojima je vlast odgovorila na proteste i studentske blokade posle nesreće u Novom Sadu. Propagandni uradak okupio je mahom dobro poznata lica, koja na televizijama s nacionalnom pokrivenošću imaju duži staž plasiranja i pojačavanja narativa vlasti. Taj staž ima i Centar za društvenu stabilnost, čije predstavnike prvi čovek države naziva „pravim srpskim rodoljubima”, a predsednica parlamenta „fantastičnom nevladinom organizacijom”.
Naviknut da se za sve pita, pa i stvari za koje nije nadležan, predsednika Srbije studenti su doveli u nesvakidašnju poziciju - porukom da se ne obraćaju njemu i da nije nadležan. Da li je odgovor Vučića na to odluka da se u medijima pojavljuje više nego ikada do sada. A, to nije lako?
Kako su o jučerašnjem protestu izveštavale televizije s nacionalnom frekvencijom? Po jednima nikakvog protesta nije ni bilo, po drugima bilo je tuče, dok je Javni servis u skromnih minut i 12 sekundi umetnuo prilog o studentima između Vučića i Vučića.
U svojoj prvoj emisiji na B92, Saša Borojević posvećuje pažnju onima „koji su subjekat, a ne objekat u životu“, pozivajući se na reči svog „pokojnog prijatelja“ Muamera Zukorlića. U uvodnom monologu, Borojević jasno postavlja okvir emisije, nagoveštavajući teme i ton koji će dominirati tokom naredna dva sata programa u udarnom terminu na nacionalnoj frekvenciji. Sve je upakovano u poruku ohrabrenja „običnom čoveku da se uspravi, uzdigne i probudi”, dok emisija otvara „debatu“ o jednoj od najpoznatijih teorija zavere — kemtrejlsima.
Uprkos manjku kreativnosti, teoretičari zavere dobro zarađuju od sluđivanja publike, kojoj nude jednostavna rešenja za stvarne i izmišljene misterije. Uz to, konfuzija savršeno odgovara vlastima, pa ih, eto, guraju i na nacionalne TV. To što su posledice širenja laži opasne po društvo, ne brine vlasti koje to i same rade. A ni medije koji imaju obavezu da odgovorno i tačno informišu. B92 najavljuje emisiju o teorijama zavere koju vodi čovek koji - takve teorije širi. Za koga su pad nadstrešnice i masakr u Ribnikaru možda - teroristički napadi
Posle tragedije u Novom Sadu, u medijima bliskim vlasti povela se svojevrsna istraga. Ali ova nije tražila odgovornost onih čiji je posao da građevina stoji. Krivci su unapred bili poznati i presuđeno im je bez prava na odbranu. To su mediji, opozicija i svi građani koji su se zapitali kako je i zašto došlo do nesreće.
"Država iz svog ćupa hrani sve televizije" - ovim rečima je predsednik države objasnio kako mediji u Srbiji funkcionišu, ali i koliko medijske slobode ima. Vučić je konkretno naveo da TV Prva dobija i nekoliko desetina miliona evra državne pomoći. Sagovornici N1 kažu da to nisu legalni tokovi novca i da se tako krši zakon o javnom informisanju.
Od 1. januara do 20. septembra ove godine, u dnevnicima televizija sa nacionalnom frekvencijom, reči koje su bitne za EU integracije Srbije, kao sto su klaster i poglavlje, bile su minorno predstavljene, saopšteno je danas iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI).
Si Đinping i Vladimir Putin su u dnevnicima na televizijama sa nacionalnom frekvencijom najpozitivnije prikazani, iako su njihove države prema Freedom House listi imale status neslobodnih, pokazao je jednoipogodišnji monitoring BIRODI-a koji je trajao od 1. decembra 2022. do 31. maja ove godine. Pored standardnih televizija Pink i Happy, među simpatizerima Rusije i Kine se našao i javni servis RTS.
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) saopštio je da su u dnevnicima televizija sa nacionalnim pokrivanjem najpozitivnije predstavljeni akteri iz Kine i Rusije, dok je Evropska unija (EU) daleko iza njih.
Pošto se bave hajkom na novinare, televizije sa nacionalniom frekvencijom ne stižu da izveste o građanskim protestima zbog litijuma. Čak iako ste verni javnom servisu - pripadate većini koja pojma nema da su ikakvi protesti u toku.
Živimo u vremenu u kojem jedino informacije na društvenim mrežama vlast ne može da kontroliše, a sa druge strane "pušta" se puno informacija koje su netačne i mogu izazvati paniku u javnosti. Jako je važno znati šta je istina, a šta nije i ljudi u poslednje vreme to odlično prepoznaju, rekao je za N1 pravnik NUNS-a Rade Đurić.