
Više od 130 evropskih nevladinih organizacija potpisalo je izjavu u kojoj se izražava solidarnost sa narodom Srbije, pozivajući vlasti da prekinu sa eskalirajućom represijom nad antikorupcijskim pokretom, saopštile su Građanske inicijative.
Od svog dolaska u Srbiju 2001. godine, USAID je uložio više od milijardu američkih dolara kroz projekte iz različitih oblasti – uključujući privatni, ali i javni sektor. Iako se trenutno proverava samo poslovanje nevladinih organizacija koje su bile korisnici sredstava iz SAD, činjenica je da su mnogi projekti u kojima su učestvovale državne institucije, finansirane na isti način. Najviše ih je iz oblasti pravosuđa, ali je USAID novac izdvajao i za vrtiće u Srbiji, izradu sajta Skupštine, oporavak od kovida, pa čak i popravku grejanja u pančevačkoj bolnici.
Upad policije u sedište nekoliko nevladinih organizacija, u Evropskom parlamentu vide kao zastrašujuć potez vlasti u Beogradu. I tu se ne završava obračun sa nevladinim sektorom. Još nema odgovora zašto su aktivisti i novinari prisluškivani alatom koji je dobijen od norveške donacije.
Nakon što je američki predsednik Donald Tramp započeo obračun sa finansiranjem reformskih projekata, mađarski lider Viktor Orban najavio je zakon koji bi trebalo da eliminiše sve nevladine organizacije i medije koji primaju donacije iz inostranstva. Srbija nije dugo čekala - policija je upala da češlja poslovanje četiri nevladine organizacije. Da li je posredi novi obračun sa neistomišljenicima u Srbiji, ili ceo svet, zajedno sa Srbijom, postaje nalik Belorusiji?
One of the NGOs raided on Tuesday as part of investigations into possible misuse of USAID funding said that pro-regime media knew about the raids before they happened.
Dvadeset osam organizacija civilnog društva, od kojih pet medijskih, obustavilo je saradnju sa zakonodavnom i izvršnom vlašću, pridružujući se studentskim zahtevima. Obustava saradnje, prema odgovorima na pitanja UNS-a, važi i za učešće na konkursima i u komisijama za projektno sufinansiranje proizvodnje medijskih sadržaja.
Dok traje „lov na veštice” civilnog sektora, one koje su, kao i država, dobijale sredstva od USAID-a, jedna, na papiru nevladina organizacija „istražuje duboke društvene i političke potrese koji su zadesili državu”. Centar za društvenu stabilnost objavio je na svom YouTube kanalu „dokumentarni serijal” pod nazivom „(De)blokada”. U dve epizode serijala, ovaj Centar, kome se za razliku od onih „veštica” ne znaju izvori finansiranja, smestio je sve spinove kojima je vlast odgovorila na proteste i studentske blokade posle nesreće u Novom Sadu. Propagandni uradak okupio je mahom dobro poznata lica, koja na televizijama s nacionalnom pokrivenošću imaju duži staž plasiranja i pojačavanja narativa vlasti. Taj staž ima i Centar za društvenu stabilnost, čije predstavnike prvi čovek države naziva „pravim srpskim rodoljubima”, a predsednica parlamenta „fantastičnom nevladinom organizacijom”.
Saradnja vlasti i civilnog društva, motivisana javnim interesom, uobičajena je u demokratskim zemljama. Već godinama, međutim, vlast u Srbiji skoro svakodnevno odstupa od bazičnih demokratskih standarda i principa vladavine prava zbog čega obustavljamo svaki vid saradnje s organima zakonodavne i izvršne vlasti. Povlačimo se iz članstva, formalnog ili neformalnog, u radnim grupama Vlade i ministarstava, kao i u drugim stalnim ili ad hoc telima u čiji rad smo bili uključeni.
Na „upozorenja“ Tvitera da određeni mediji u Srbiji sarađuju sa Vladom, odnosno da ima uticaj na njihov sadržaj, pojedini predstavnici države su reagovali burno i tu kompaniju optužili za cenzuru. Celu situaciju dodatno je „podgrejao“ predsednik Aleksandar Vučić koji je nedavno poručio da je Tviter u svom saopštenju jasno objasnio ko stoji iza svega. „Oni…
Povodom učestalih zvaničnih, ali i neformalnih, poziva organizacijama civilnog društva da se ipak uključe u konsultativni proces sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog za izradu dokumenta javne politike za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji, podsećamo da se izuzetno netrpeljiva atmosfera prema civilnom društvu, zbog koje su organizacije civilnog društva u aprilu ove godine donele odluku o neučešću u ovom procesu nije promenila.
Mi, dolepotpisane organizacije targetirane od strane Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u slučaju “Spisak”, kao i organizacije okupljene oko platforme “Tri slobode”, ukazujemo da vlasti simuliraju konsultovanje građanskog društva u pripremi Nacionalne procene ranjivosti neprofitnog sektora od finansiranja terorizma, i zahtevamo da se ovaj proces zaustavi dok se ne preduzmu koraci za utvrđivanje odgovornosti za prekoračenje ovlašćenja Uprave u slučaju “Spisak”.