
Prva emisija novog serijala biće objavljena 31. oktobra 2019. u 20 časova na www.mreza.rs.
Usred rasprave o otvaranju medija za različita mišljenja u predizbornoj kampanji, RTS skida emisiju Produkcijske grupe Mreža, osnivača Utiska nedelje. Izvori Cenzolovke u RTS-u potvrđuju da su razlozi za skidanje emisije politički. Nenad Lj. Stefanović tvrdi da je samo istekao ugovor, ali urednicima TV Mreže niko iz RTS-a ne želi ni da se javi posle 19 godina saradnje
Radio-televizija Srbije (RTS) saopštila je povodom odluke da više ne emituje magazin TV Mreža na svojim kanalima, da je ugovor sa tom produkcijskom kućom istekao, kao i da RTS već ima emisiju sličnog formata u sopstvenoj produkciji - Oko magazin.
Posle punih 19 godina RTS je bez objašnjenja odlučila da više ne emituje magazin TV Mreža. Kako navode iz ove produkcije, razlozi im nisu saopšteni, ali direktor Mreže Vladimir Milić kaže za Raskrikavanje da su oni najverovatnije politčke prirode. Sa druge strane, RTS tvrdi da je saradnju prekinuo jer već ima emisije sličnog formata.
RTS je posle 19 godina odlučio da više ne emituje magazin TV Mreža na svojim kanalima, potvrdio je za N1 Vladimir Milić, direktor produkcijske grupe PG Mreža.
Razvoj interneta je omogućio i razvoj onlajn medija, čiji se broj svakodnevno uvećava. Prvi onlajn mediji počinju sa radom početkom devedesetih godina XX veka. U pionire internet novinarstva ubrajaju se Čikago Tribjun i AP (Asošijejted pres). U Srbiji, krajem 1995. sa radom počinje internet sajt radija B92, i to godinu dana pre nego sto će čuveni BBC dobiti svoju onlajn verziju. Pored onlajn portala koji svoje medijske sadržaje predstavljaju samo na internetu, danas i svi tradicionalni mediji - radio, televizija i štampa, imaju svoja onlajn izdanja.
Jedan od najvažnijih standarda evropske medijske regulative odnosi se na zaštitu dece. Svi mediji su dužni da u svojim programima poštuju prava dece i da ih štite od sadržaja koji mogu naneti štetu njihovom moralnom, intelektualnom i emotivnom razvoju. Istu obavezu sadrže i domaći medijski zakoni i novinarski kodeksi. Međutim, mediji u Srbiji se ne pridržavaju ovih odredbi i gotovo svakodnevno krše prava dece.
Medije je od 12. do 19. aprila pratio Ilir Gaši
Zašto se u skoro svim medijima pojavljuju jedni te isti sagovornici i da li u srpskim medijima vlada ekspertska kriza ili su i novinari lenji u traženju novih sagovornika?
Razvoj komercijalnih medija u Srbiji počinje devedesetih godina, kada se osnivaju prve privatne nedeljne i dnevne novine, novinske agencije, ali i prve privatne televizije. Sa dolaskom novog milenijuma broj komercijalnih medija nastavlja da raste, a sa završenim procesom privatizacije, medijskom scenom dominiraju privatne televizijske i radio stanice, kao i sve veći broj onlajn medija.
Ovo osnovno ljudsko pravo svakodnevno se krši u domaćim medijima, a posebno u tabloidnoj štampi. Na meti medija je ne samo privatnost poznatih ličnosti već i anonimnih građana. Šta podrazumeva pravo na privatnost? Zašto poznate ličnosti imaju suženo pravo na zaštitu svog privatnog života i kome građani mogu da se obrate kada im mediji ugroze ovo pravo? Odgovore na ova pitanja u priči “Pravo na medije”.
Medije je od 01. do 08. februara 2017. godine pratio Marko Somborac, karikaturista.
Šta podrazumeva pravo na slobodno izražavanje i zašto je ono važno za demokratske procese? Kako se ova sloboda branila na evropskom tlu u ranijim epohama? Na kojim idejama i međunarodnim dokumentima je utemeljena zaštita ovog prava? Sa kakvim su se pritiscima suočavali novinari i mediji u Srbiji u proteklih dvadeset pet godina i ima li slobode medija danas?
Šta znači biti medijski pismen i zašto je ova veština, sa razvojem savremene tehnologije, postala tako važna? Šta je spinovanje i kakve su manipulacije moguće u TV montaži? Koje trikove koristi štampa, a koje onlajn mediji da bi privukli što veću pažnju korisnika? Odgovore na ova pitanja nudi emisija “Medijska pismenost” Produkcijske grupe Mreža.