
Povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta, UNS se pridružuje izjavi podrške Međunarodne federacija novinara (IFJ) za rodno ravnopravne medije i rodno ravnopravnu budućnost.
Pre nekoliko meseci u grupama na društvenoj mreži Fejsbuk u kojima se okupljaju meštani Temerina, masovno se delila objava poznatog teoritičara zavera, a sada i odbornika Skupštine Grada Beograda sa liste koalicije oko SNS-a, Saše Borojevića, u kojoj „upozorava“ građane da se pod plaštom rodne ravnopravnosti u vrtić u tom mestu uvodi „džender ideologija“.
Episkop bački i portparol Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irinej odbacio je tvrdnje pojedinih medija i nevladinih organizacija da pitanje rodno senzitivnog jezika nije pitanje za SPC i istakao da se „i crkva pita“. On je naveo da pojedinci i grupe „seju ekstremnu netrpeljivost prema crkvi“ preko „CNN affiliate-grupe“ elektronskih i štampanih medija.
Ženski pokret je bio prvi jugoslovenski feministički časopis, posvećen isključivo borbi za prava žena. Izlazio je u Beogradu od 1920. do 1938. godine, kao glasilo Odbora Društva za prosvećivanje žena i zaštitu njihovih prava. Vlasnica časopisa bila je Milica Dedijer, a prva glavna urednica Zorka Kasnar, ali ju je ubrzo zamenila Katarina Bogdanović.
Krajem 2019. godine američka kompanija Matel izbacila je “prvu rodno neutralnu lutku na svetu”. Nedavno je Creatable World lutka postala dostupna u Srbiji, a o tome su izveštavali neki od najuticajnijih medija u zemlji i pružili platformu za dijalog o promenama koje će rodno inkluzivne igračke doneti našem društvu.
Evropski parlament je pokrenuo pitanje prisustva žena u medijskoj industriji kroz proceduru pod nazivom "Rodna ravnopravnost u medijskom sektoru u EU".
Srpski jezik ponekad može zvučati tako apsurdno, upravo poštujući standardizaciju koju preporučuje SANU, prema kojoj nedostatak ženskog roda predstavlja – prirodan put jezika. Rodna ravnopravnost sada izgleda kao prepreka na tom „prirodnom putu“, koji ponekad deluje modernije nego što bi i tradicionalisti želeli. „Oženio sam se pilotom“, reklo bi se u duhu „tradicionalnih srpskih jezičkih vrednosti“ i onda kada je pilot žena