
Zašto je važno biti u Katanićevoj u četvrtak, 26. septembra, u 12 časova?
U izveštaju konzorcijuma Brz odgovor za slobodu medija (MFRR) u Srbiji je zabeleženo 38 kršenja slobode medija u prvoj polovini godine, što je dvostruko više nego u izveštajima MFRR-a koji se odnose na prvu polovinu prošle i prvu polovinu pretprošle godine. Zbog toga je stanje slobode medija u Srbiji u ovom izveštaju ocenjeno kao alarmantno.
Novinarke KRIK-a Bojana Pavlović i Milica Vojinović svedočile su danas na suđenju po tužbi koju je bivša državna sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović podnela protiv redakcije i urednika Stevana Dojčinovića zbog navodnog kršenja pretpostavke nevinosti i povrede časti i ugleda. One su objasnile da su informacije korišćene u tekstovima prikupljene iz istraga i optužnica, a da sama Hrkalović nije bila tema nekih od tekstova – već rad tužilaštva i neispitane veze između predstavnika organizovanog kriminala i najviših predstavnika vlasti.
Monitoring medijske scene izrađuje se s ciljem kontinuiranog praćenja događaja i procesa koji utiču na stanje medijskih sloboda u Republici Srbiji. Autori monitoringa bave se: slobodom izražavanja; praćenjem implementacije postojećih propisa; usvajanjem novih propisa, ali i izmenama i dopunama aktuelnih, kako iz oblasti medija, tako i iz drugih oblasti koje na direktan ili indirektan način utiču na slobodu medija; kao i analizom SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv učešća javnosti) usmerenih prema novinarima i medijima. Za izradu monitoringa koriste se javno dostupni podaci, podaci dobijeni od novinara, urednika i drugih medijskih radnika, novinarskih udruženja i medijskih asocijacija, kao i od državnih i nedržavnih organa.
Prvi osnovni sud u Beogradu odbio je privatnu tužbu koju je Nikola Petrović podneo protiv urednika i novinara BIRN-a zbog navodnog neovlašćenog prikupljanje informacija. BIRN je objavio nekoliko tekstova o imovini Petrovića i njegovih prijatelja Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića, koristeći isključivo javno dostupne podatke
Nezavisni, kritički mediji i novinari izloženi su raznim pritiscima nosilaca političkih funkcija i ljudi bliskih njima, a sve češće se suočavaju sa tužbama zbog „povrede ugleda i časti“ jer su objavili neku informaciju koju su „moćnici“ hteli da sakriju od javnosti. Kako bi izvršili što jači pritisak i po mogućstvu ugasili medij na koji su se ustremili, ali i zastrašili druge medije i novinare, oni neretko pribegavaju višestrukim tužbama i zahtevaju nerealno visoke odštetne zahteve. Ipak, postoje mehanizmi, koje mediji i novinari mogu iskoristiti ukoliko se nađu na meti ovakvih tužbi (SLAPP), ali oni ne pokrivaju sve troškove.
Nekada optuženi za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, a danas pravosnažno oslobođeni, jedan za drugim tužili su Slavko Ćuruvija fondaciju (SĆF) za „povredu ugleda i časti“.
Prema Zakonu o javnom informisnaju i medijima (ZJIM), svako lice koje je lično povređeno objavljivanjem neke informacije, odnosno zapisa, ima pravo na podnošenje tužbe. Problem nastaje kada se ovo pravo zloupotrebljava, te se mediji zatrpavaju tužbama koje za cilj nemaju zaštitu nekog prava već da zastraše tuženog, što za posledicu može imati cenzuru ili autocenzuru, pa čak i gašenje medija. Međunarodne medijske i novinarske organizacije ovu pojavu definišu kao „strateške tužbe protiv učešća javnosti“, odnosno, SLAPP, ali taj termin u Srbiji još uvek nije zvanično prihvaćen. Savet Evrope i Evropski parlament usvojili su regulativu koja treba da spreči SLAPP tužbe, a od država članica očekuje se da je implementiraju u svoje zakonodavstvo.
Apelacioni sud u Beogradu prošlog meseca potvrdio je dve presude na štetu KRIK-a, prema kojima ovaj medij treba da isplati skoro milion dinara na ime odštete i troškova suđenja. U ovom trenutku protiv KRIK-a se vodi još 15 sudskih postupaka, koji imaju karakteristike SLAPP-a, a Predrag Koluvija je, putem društvene mreže X, najavio novu tužbu protiv KRIK-a.
Savet Evrope je ove preporuke doneo usled postojanja širokog spektra zastrašivanja, pretnji, nasilja, ubistava i drugih zločina protiv pojedinaca ili organizacija koje deluju kao čuvari javnog interesa širom država članica Saveta Evrope, kao i zbog odvraćajućih efekata koje te pretnje imaju na učešće javnosti, posebno kada prođu nekažnjeno.
(SLAPP tužbe kao globalna pretnja istraživačkom novinarstvu, profesionalnom žurnalizmu i medijima zaštitnicima javnog interesa)
Povodom najave Predraga Koluvije da će tužiti redakciju KRIK-a zbog „iznošenja brutalnih laži“, Veran Matić, član Stalne radne grupe za bezbednost novinara, za Danas kaže da je ovo očekivani potez optuženog Predraga Koluvije, koji već ima poseban status zvezde na našoj društvenoj sceni a posebno kada je reč o pravosuđu.
Zamenica urednika KRIK-a Bojana Jovanović, povodom najave Predraga Koluvije da će tužiti njihovu redakciju, za Danas navodi da oni smatraju da su ovo SLAPP tužbe kojima je isključivi cilj pritisak na njihovu redakciju kako bi odustali od izveštavanja o slučaju „Jovanjica“ koji je od nesumnjivog javnog značaja.
Advokat Jovica Todorović kaže da su najava tužbe protiv redakcije Krika i tužba, ako je bude, i u ovom slučaju, nažalost, prevashodno „sredstva“ odbrane od interesovanja javnosti za poslovanje pojedinih ljudi.