
ANEM i članovi Stalne radne grupe za bezbednost novinara u poseti kolegama iz portala FAR u Dimitrovgradu
Dvojezični Internet Portal FAR iz Dimitrovgrada nedavno je obeležio 9 godina postojanja i rada, ali i borbe za objektivno i profesionalno novinarstvo na jugoistoku Srbije. Dvojezična redakcija FAR-a priprema medijske sadržaje na bugarskom i srpskom jeziku istrajavajući u nepovoljnim uslovima u Srbiji i lokalnoj sredini, u kojima su ugrožene medijske slobode, a redakcija ovog medija je na stalnom udaru aktuelne vlasti.
Deset dana nakon izveštaja BIRN-a i Amnestija o zloupotrebama špijunskih softvera protiv aktivista i novinara, jedan student postao je sledeća "meta". Priveden u Sava centru i nestao iz javnosti na šest sati, u policijskoj stanici bio je izložen pritisku, dok su operativci, prema nalazima Amnestija, nasilno otključali njegov telefon, izvukli podatke i pokušali da instaliraju pojedine softvere, objavio je Birn. Vedran je novinarima BIRN-a ispričao svoje neprijatno iskustvo sa tajnom službom, koje je počelo kada ga je unutar Sava centra okružila grupa nepoznatih muškaraca.
Krajem protekle godine munjevitom brzinom u Srbiji je odjeknula informacija o neovlašćenom pristupanju podacima u mobilnim uređajima i instaliranju softvera za špijuniranje novinara i građanskih aktivista.Među žrtvama ove digitalne represije bio je i predsednik Udruženja građana “Emblema” iz Dimitrovgrada i novinar Internet Portala FAR Slaviša Milanov, a ovaj medij se suočavao i sa drugim vrstama pritisaka.
Deset dana nakon izveštaja BIRN-a i Amnestija o zloupotrebama špijunskih softvera protiv aktivista i novinara, jedan student postao je sledeća meta. Priveden u Sava centru i nestao iz javnosti na šest sati, u policijskoj stanici bio je izložen pritisku, dok su operativci, prema nalazima Amnestija, nasilno otključali njegov telefon, izvukli podatke i pokušali da instaliraju pojedine softvere
Istraga kompanije Cellebrite, koja ima pristup vlastitoj tehnologiji koja se koristi u Srbiji, potvrdila je nalaze Amnestija da je njihova oprema korišćena za špijuniranje mimo propisanih procedura i krivičnih istraga. Zabranili su Srbiji da koristi njihovu tehnologiju, objašnjava za Cenzolovku Jelena Sesar iz Amnesti internešenala, organizacije koja je otkrila da su tehnologiju zloupotrebili policija i BIA
Eksperti za bezbednost u Guglu su potvrdili naše nalaze i otkrili još jedan značajan broj uređaja koji su bili inficirani i s njih uklonili špijunski softver NoviSpy, kaže za Cenzolovku Jelena Sesar iz Amnesti internešenala, koja govori i o tome kako svaki vid protesta protiv vlasti kod nas izaziva nove mere represije
Javnost u Srbiji je i u 2024. godini bila svedok zabrinjavajućeg trenda curenja poverljivih podataka i špijuniranja novinara i aktivista, uz izostanak adekvatne reakcije nadležnih organa. Pored toga, došlo je do pravosnažne oslobađajuće presude za ubistvo Slavka Ćuruvije i smanjenja kazne za napad na novinara Milana Jovanovića, dok je državni Telekom najavio kupovinu tabloida Kurir. Istovremeno, novinari NIN-a su osnovali novi nedeljnik Radar, a SLAPP tužbe su nastavile da ugrožavaju slobodu medija.
Član Stalne radne grupe za bezbednost novinara Veran Matić izjavio je danas da je neophodna transparentna i brza istraga navoda o instaliranim špijunskim softverima u telefonima novinara i aktivista.
Share fondacija će sve prikupljene dokaze o prisluškivanju i špijuniranju novinara i aktivista, slučaj na koji je u izveštaju ukazao Amnesti, proslediti na više različitih nadležnih adresa. Filip Milošević iz te fondacije pojašnjava da je forenzička analiza uređaja koji su zaraženi, koji su bili kod novinara i aktivista, pokazala da je na njima korišćen izraelski softver Cellebrite da bi telefoni bili nasilno otključani, a onda i sa njih preuzeti svi podaci.
U utorak 24. decembra je u beogradskom Medija centru održana konferencija za medije na kojoj su predstavnici deset organizacija civilnog društva izneli ključne dokaze o prisilnom otključavanju i zaražavanju špijunskim softverom telefona novinara, aktivista i članova civilnog društva u Srbiji. Dušan Pokuševski iz Beogradskog centra za ljudska prava predstavio je preduzete korake i zahteve za pokretanje postupaka nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama i to:
Na inicijativu poslanika Vladimira Prebiliča, izvestioca Zelenih za Srbiju, 25 poslanika EU parlamenta uputilo je pismo Srbiji, nakon izveštaja Amnesti Internešenela o prisluškivanju aktivista i civilnog društva u Srbiji, u kom se kaže da digitalni nadzor mora odmah da prestane. „Kao kandidat za članstvo u EU, od Srbije se apsolutno očekuje da odmah prestane sa upotrebom svih špijunskih alata i zloupotrebom strane finansijske pomoći u ove svrhe“, poručili su evroposlanici.
Media Freedom Rapid Response (MFRR) i SafeJournalists mreža su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog otkrića u forenzičkoj analizi Amnesti Internešenala, koja otkriva invazivnu upotrebu špijunskog softvera i drugih digitalnih alata od strane srpskih obaveštajnih službi i policije za hakovanje telefona novinara kao deo kampanja tajnog nadzora, a ova otkrića dešavaju se usred eskalacije pretnji novinarima u Srbiji, navodi se u saopštenju.
Manje od nedelju dana nakon objavljivanja našeg zajedničkog poziva EU da preduzme hitne mere širom EU, poput strožeg regulisanja izvoza i upotrebe špijunskog softvera, u Srbiji izbija novi skandal o zloupotrebi špijunskog softvera: srpske obaveštajne službe i policija koristile su špijunski softver i druge digitalne alate za hakovanje telefona novinara i njihovo ilegalno praćenje, navodi Amnesty International u izveštaju objavljenom u ponedeljak.
Less than a week after the publication of our joint appeal to the EU to take urgent EU-wide measures, such as stricter regulation of spyware exports and use, new spyware abuse scandal erupts in Serbia: Serbian intelligence services and police have used spyware and other digital tools to hack the phones of journalists and illegally surveil them, Amnesty International said in a report published on Monday.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su tvrdnje organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešnela, da policija u Srbiji i obaveštajne službe koriste špijunski softver da nadziru telefone novinara i aktivista, neosnovane i da predstavljaju napad na bezbednnosnu praksu u Srbiji.