
Institucije ove države su uradile sve ne samo da se na najsuroviji način obračunaju sa Slavkom Ćuruvijom, već i sa slobodnim novinarstvom u Srbiji, kao i sa nadom da ovakvi zločini ne mogu da prođu nekažnjeno
„Vrhunac apsurda u kome živimo je činjenica da je neko, namerno ili nenamerno, baš danas želeo sudi onima koji čuvaju sećanje na Slavka Ćuruviju, njegovu porodicu, njegove saradnike i kolege“, rekao je predsednik Udruženja novinara Srbije (UNS) Živojin Rakočević danas, nakon polaganja venaca u Svetogorskoj 35 u Beogradu, na mestu gde je pre 25 godina ubijen Slavko Ćuruvija.
Smrt 15 osoba nakon pada nadstrešnice tek rekonstruisane zgrade Železničke stanice u Novom Sadu, početak gradnje Ekspa i Nacionalnog stadiona, ponovno pokretanje projekta „Jadar“, prizemljenje avio-kompanija Željka Mitorovća i Nikole Petrovića, presuda za masovno ubistvo u selima Dubona i Malo Orašje – neki su od događaja koji su obeležili 2024. godinu.
Javnost u Srbiji je i u 2024. godini bila svedok zabrinjavajućeg trenda curenja poverljivih podataka i špijuniranja novinara i aktivista, uz izostanak adekvatne reakcije nadležnih organa. Pored toga, došlo je do pravosnažne oslobađajuće presude za ubistvo Slavka Ćuruvije i smanjenja kazne za napad na novinara Milana Jovanovića, dok je državni Telekom najavio kupovinu tabloida Kurir. Istovremeno, novinari NIN-a su osnovali novi nedeljnik Radar, a SLAPP tužbe su nastavile da ugrožavaju slobodu medija.
U februaru 2024 .godine doneta je presuda koja se čekala 25 godina, presuda za političko ubistvo novinara Slavka Ćuruvije u Beogradu na Uskrs tokom bombardovanja 1999. godine. Tako je 2024, obeležila suprotno očekivanjima, pre svih novinara, konačna - a, oslobađajuća presuda četvorici nekadašnjih šefova i pripadnika DB-a. Novinari su negodovali, a oslobođeni tužili i državu i novinare.
Medijsku 2024. godinu novinari i medijski radnici u Srbiji pamtiće po nemoći pravosuđa da kazni ubice novinara, novoosmišljenim zloupotrebama zakona u projektnom sufinansiranju i smanjivanju lokalnih budžeta za medijske projekte, nezakonitom radu REM-a i prestanku mandata Saveta ovog tela, te pritiscima i napadima na novinare, koji su kulminirali prilikom izveštavanja sa protesta novembra ove godine.
Zahtev za zaštitu zakonitosti u zbog presude Apelacionog suda za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije je podnet jer je drugostepeni sud prekršio ili pogrešno primenio odredbe ZKP o ispitivanju svedoka, posebno iskaze onih koji su ukazivali na okrivljene, a kasnije u postupku nisu ponavljali iskaz, jer su bili zabrinuti za svoju i bezbednost svoje porodice, već su samo navodili da ostaju pri datom iskazu kojim inkriminišu tada okrivljene. Takođe, drugostepeni sud je netačno interpetirao iskaze pojedinih svedoka u korist okrivljenih, kaže se u saopštenju Verana Matića, predsednika Komisije za istraživanje ubistava novinara
Vrhovni sud pokrenuo je, na zahtev Vrhovnog javnog tužilaštva, postupak za zaštitu zakonitosti povodom presude za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, potvrđeno je za Insajder u Vrhovnom sudu. Zahtev je podnet zbog povrede zakona. U Vrhovnom sudu navode da je predmet u radu, a da je sudija izvestilac Tatjana Vuković. Zahtev za zaštitu zakonitosti je vanredni pravni lek, i njime se ne može oboriti presuda koju je doneo Apelacioni sud u postupku za ubistvo Slavka Ćurvije, već se samo mogu utvrditi nezakonitosti tokom postupka.
Srbija nije postigla nikakav napredak u spoljnoj i bezbednosnoj politici jer je stepen usklađivanja ostao neizmenjen. Odnosi sa Rusijom i Kinom predstavljaju posebnu zabrinutost. Dijalog sa Kosovom, koji je ključan za napredak Srbije prema Evropskoj uniji, nije pokazao željene rezultate. U zemlji se nastavljaju veličati ratni zločinci. I u slobodi izražavanja je Srbija dobila lošu ocenu.
Nekada optuženi za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, a danas pravosnažno oslobođeni, jedan za drugim tužili su Slavko Ćuruvija fondaciju (SĆF) za „povredu ugleda i časti“.
Bivši načelnik beogradskog centra Resora državne bezbednosti, Milan Radonjić, jedan od četvorice optuženih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije koji su u februaru oslobođeni odlukom Apelacionog suda, tužio je Slavko Ćuruvija fondaciju zbog saopštenja u kome je Fondacija izrazila neslaganje sa tom presudom. U međuvremenu, pojavile su se nezvanične informacije da će biti podnete tužbe i protiv medija. Koalicija za slobodu medija osuđuje ovaj pritisak na slobodu govora i pokušaj da se ućutka svaka kritika jednog režima.
Četiri meseca otkako je Apelacioni sud oslobodio krivice četvoricu nekadašnjih funkcionera Državne bezbednosti za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije – neki od njih podnose tužbe protiv onih koji, direktno ili indirektno, komentarišu presudu – Fondacije „Slavko Ćuruvija“, advokata Aleksandra Olenika, poslanice Marinike Tepić... Kažu, povređen im je ugled i čast i traže od svakog od njih po pola miliona dinara odštete.