
Teoretičaru zavere Aleksu Džonsu naloženo je da plati 965 miliona dolara odštete nakon što je lažno tvrdio da je pucnjava u školi Sendi Huk 2012. godine bila prevara.
U subotu počinje popis stanovništva i sem toga što će se raditi elektronski, nekih većih novina nema. Međutim, iako smo popise imali i pre, odjednom su se pojavili teoretičari zavere koji tvrde da iza toga stoje razne organizacije koje žele da zloupotrebe naše podatke.
Mudri državnici, hrabre vođe, lažni doktorati, odvažni uzbunjivači, kvarni preletači, devastacija prirodne sredine, kriminal i korupcija takođe imaju formu mitova, bajki, legendi i basni, te jednog holivudskog filma. Neke od ovih priča su čista propaganda ili lažne vesti, a neke su važne istraživačke priče u interesu javnosti. Ali, zajedničko im je da su sve to – dobre priče o herojima i antiherojima, dobrim momcima i zlikovcima. I što zatim utiče na naše moralne kompase
Američki biznismen Denijel Penja na viralnom video snimku tvrdi da su klimatske promene najveća prevara u istoriji čovečanstva. Kao glavni argument, Penja navodi "podatak" da banke i dalje nude dugoročne hipoteke na područjima koja su ugrožena poplavama u Americi. Prema njegovim rečima, “nivo mora ne raste”, a “finansijski investitori to vrlo dobro znaju i zato nastavljaju sa ulaganjima”. Penjine tvrdnje, međutim, nisu naučno utemeljene. Promena klime na Zemlji dovela je do viših temperatura, porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih nepogoda. Trenutno se koncentracije ugljen-dioksida i drugih gasova staklene bašte povećavaju zbog emisija izazvanih ljudskim faktorom. Banke i drugi finansijski investitori identifikovali su klimatske promene kao poslovni izazov i rizik.
U Demostatovom nastavku serijala članaka o razotkrivanju mitova kojima se šire dezinformacije, bilo je reči o zabludama koje se pletu oko ruskog napada na Ukrajinu.
Neki ljudi zaista postanu bolji u raspoznavanju pouzdanog od nepouzdanog sadržaja na mrežama i oprezniji konzumenti vesti. Ispostavilo se da pet procenata onih koji su gledali Jutjub animacije bolje uočavaju dezinformacije. Pet procenata – malo li je na ovu inflaciju laži? Pa još kada se ima u vidu da je to razlika koja može da dovede do nečije pobede ili poraza na izborima!
Za konzervativnog voditelja Aleksa Džounsa bilo je to konzumiranje slobode govora (usput, i prilika da se obogati), dok je za roditelje deteta ubijenog u pucnjavi u osnovnoj školi to što je on uporno govorio bilo notorno širenje laži i teorija zavere, od kojih su imali neviđene probleme, uznemiravanja i proganjanja. Porota u Ostinu stala je na stranu roditelja. U Srbiji je odgovornost za širenje laži i blaćenje i dalje u sferi misaone imenice, a naknada štete – simbolična
Napadač u prodavnici u Buffalu je proteklog vikenda ubio deset osoba a nakon toga su uslijedile i teorije zavjere.
Oni su senzacionalistički, paničarski sajtovi, čija popularnost na društvenim mrežama raste tokom pandemije. Za sebe kažu da su slobodni, alternativni, dok su tradicionalni mediji cenzurisani i šire globalističku propagandu. Novinari koji proveravaju podatke imaju mnoštvo dokaza da su, u stvari, izvori opasnih dezinformacija i teorija zavere, da ne šire nikakvu istinu, već propagandu, strah i mržnju
Pokret „Ptice nisu stvarne“, koji je osmislio 23-godišnji Piter Mekindu i koji prate milioni na društvenim mrežama, izuzetna je parodija na masovnu produkciju teorija zavera. Mladi, odrasli uz internet, uglavnom ga vide kao dobru zabavu, ali mnogi desničari, zadojeni Trampom i QAnonom, duboko veruju da ih duboka država prati pomoću ptica i njihovog izmeta na vetrobranima automobila
Kolažni video u kom se nošenje zaštitne maske upoređuje sa drevnim ritualima i potencira da “im je važno da nosimo maske” jer je to inicijacija u novi svetski poredak sadrži niz dezinformacija. Jedna od njih je da je korona virus manje opasan od sezonskog gripa.
Češki stručnjaci pozvali su vladu da preduzme konkretne mere da ograniči negativan uticaj dezinformacija na češko društvo.
Najpoznatiji svjetski autori - antivakseri godišnje zarade i do 2,5 miliona dolara putem platforme Substack, dok je istraživanje Centra za suzbijanje mržnje u digitalnom svijetu izračunalo da prominentni antivakseri mogu zaraditi i više od 12,5 miliona dolara od drugih online platformi.
Predmet ovog rada su teorije zavere o korona virusu u Srbiji u periodu od početka pandemije kovida-19 u martu 2020. do aprila 2021. Materijal za analizu bile su objave na društvenim mrežama, kao i komentari na portalima glavnih medija u Srbiji. Opisan je veći broj narativa o teorijama zavere koje se uopšteno tiču virusa korona i vakcine protiv kovida-19.
Kako rešiti problem netačnih informacija? Kad su u pitanju razumevanje naučnih podataka i donošenje zdravstvenih odluka, ovo za posledicu može da ima pitanje života ili smrti. Ljudi odgovoreni od primanja vakcina čitajući dezinformacije na internetu završili su u bolnici ili čak umrli. A netačne ili potpuno izmišljene tvrdnje o 5G mreži i poreklu kovida-19 povezane su…
U emitovanim programima se, između ostalog, tvrdilo i da je lijek protiv malarije djelotvoran protiv koronavirusa, kao i da ljude ne ubija koronavirus nego 5G mreža.
Nema se više šta novo reći o pomahnitalom zlu antivakcinaša, čija se aktivna, precizno organizovana, odlično finansirana kampanja u korist širenja epidemije Covida, razvaljivanja zdravstvenog, ali i ekonomskog sistema zemlje, od čijih posledica ćemo na kraju svi pocrkati, ali se ipak ni ne može ćutati.
Kada bi se u školama učilo kako prepoznati dezinformacije (što sada, na našu žalost nije slučaj), izlaganja doktora Branimira Nestorovića o aktuelnom korona virusu mogla bi da posluže kao ogledni primer. Negativni, razume se. Ne bi li nas ubedio u izmišljenost virusa i teorije zavere o podmetnutoj bolesti, poznati pulomolog i bivši član Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa koristi gotovo sve mehanizme manipulacije koje možemo da zamislimo - od iznošenja lako proverivih neistina i to više puta utvrđenih, preko izvlačenja informacija iz konteksta i zloupotrebe činjenica, navođenja samo delića podataka nedovoljnih za kompletnu istinu i zanemarivanja važnih saznanja, do nabrajanja neproverivih, irelevantnih i za razumevanje situacije potpuno nevažnih podataka.