Al Jazeera Balkans: Između stranog kapitala i odgovornog novinarstva

Eksperti smatraju da na AJB nema propagande, ali i da selekcija informacija u nekim slučajevima ukazuje na partikularne interese, posebno u vezi sa događanjima za koje Katar ima poseban interes u geopolitičkim okvirima

Bosna i Hercegovina, pa ni region Zapadnog Balkana u globalnim razmjerama, nije tržište koje bi obezbijedilo finansijski raj za globalne medije, ali je činjenica da je u posljednjih pet godina medijski sistem ove zemlje postao bogatiji za nekoliko globalnih televizijskih mreža.

Al Jazeera Balkans zvanično je počela sa radom 11. novembra 2011. godine u 18 časova, sa sjedištem u Sarajevu, sa regionalnim centrima u Zagrebu, Beogradu i Skoplju. Iako se finansira iz državnog budžeta Katra, Al Jazeera Balkans ipak ostvaruje dio prihoda od reklama u Bosni i Hercegovini.

Pokretanje Al Jazeere Balkans

AJB je osnovan nakon što je Al Jazeera Media Network (prvobitnog imena Qatar Media Corporation) kupio frekvenciju kanala NTV 99 u Sarajevu za 1,56 miliona dolara. Budući da je AJB dobio licencu za emitovanje u Bosni i Hercegvvini, on se u smislu pravnog statusa ne može posmatrati kao inostrani kanal, već u potpunosti podliježe medijskoj regulativi i zakonima u Bosni i Hercegovini. To potvrđuje Boris Kujundžić iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), koji kaže da je uslov za dobijanje licence za bilo kojeg emitera da na području Bosne i Hercegovine obavlja 51 posto poslovnih aktivnosti.

Prilikom izdavanja dozvole televizijskoj stanici Al Jazeera Balkans primijenjena je standardna procedura, u kojoj nije bilo spornih događaja. Kako sekundarni izvori sugerišu, Zakon o direktnim stranim investicijama u BiH propisuje da strano vlasništvo ne može biti veće od 49 posto kapitala (Član 4), ali je u slučaju Al Jazeere ta pravna prepreka prevaziđena kroz indirektno vlasništvo. Vlasnik Al Jazeere Balkans je firma Al Jazeera Network koja je registrovana u Sarajevu, a u vlasništvu je Al Jazeera Media Network iz Katra. Činjenica da strano vlasništvo u praksi, dakle, nije ograničeno, govori o slabosti zakona u ovoj oblasti.

Međutim, osnivanje Al Jazeere Balkans je u bh. javnosti mahom dočekano s dobrodošlicom, najprije zbog tehničkih kapaciteta koje su naprednije u odnosu na druge medije, zbog očekivanih boljih uslova rada, a zatim i zbog poštivanja profesionalnih standarda. Provjerili smo kod nadležnih regulatora i sudova, te su podaci o eventualnim žalbama na sadržaje Al Jazeere Balkans potvrdile da je riječ o mediju koji poštuje osnovne novinarske standarde. Od početka djelovanja do kraja 2013. godine, Al Jazeera Balkans je kažnjena jednom, 2012. godine, za kršenje Pravilnika o pružanju audovizuelnih medijskih usluga (član 13, stav 7), pa je izrečeno usmeno upozorenje zbog kršenja pravila o reemitovanom programu, tj. zbog toga što nisu jasno istakli da je riječ o reprizi programa. Općinski sud u Sarajevu i Osnovni sud u Banjaluci, potvrdili su da se protiv medijske kuće Al Jazeera Balkans trenutno ne vode postupci po tužbi za klevetu.

Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini (VZŠ), koje vodi proces samoregulacije u printanim i online medijima u BiH, ukupno je do danas dobilo 5 žalbi na tekstove na portalu ovog medija. Ljiljana Zurovac, direktorica VZŠ navodi da jedna žalba još uvijek nije riješena, dok su ostale četiri uspješno riješene tako što je AJB uklonila komentare korisnika koji su bili neprimjereni, te time pokazala odgovornost prema javnosti i prihvatanje sistema samoregulacije.

Uređivačka politika i ideološka pozicija AJB

Uređivačke principi AJB su izrađeni prema najvišim novinarskim standardima: od zaštite izvora informacija, preko regulisanja autorskih prava, do smjernica za rukovođenje u konkretnim situacijama sa djecom, starijim, teroristima, izbornim procesima i slično. Isto je sa smjernicama koje su postavljene na AJB portalu, gdje postoje precizna objašnjenja o komentarima, fotografijama i pravima medija. Generalni direktor AJB, Tarik Đođić, kaže da je cilj medija od početka bio da se na našim prostorima napravi jedan odjeljak koji će poštovati visoke standarde jedne velike mreže.

„Ja mislim da je AJB u ovih skoro 4 i po godine emitovanja ostvarila svoje ciljeve, a to je da bude glas – mi to kažemo „voice of the voiceless“ i da damo nekakve druge perspektive, a ono što smo na početku rekli, da informišemo i da obrazujemo, ja mislim da u tome u potpunosti uspijevamo“, kaže Dođić.

Intervjuirani eksperti se slažu da nema klasične propagande na AJB, međutim, iznose različita mišljenja o ideološkoj pozicioniranosti Al Jazeere.

Zlatko Dizdarević, dugogodišnji dopisnik sa Bliskog Istoka i diplomata, smatra da je očigledno kako Al Jazeera radikalno drži liniju Zapada i zalivskih saveznika Zapada.

„Urednici Al Jazeera Balkans se, istina je, uglavnom ne mogu optužiti za brutalno neistinite konstrukcije i laži, čime obiluje novinarstvo čak i nekih globalno poznatih svjetskih medija, ali je selekcija objavljenog – posebno u vezi sadogađanjima u Siriji i regionu, striktno promišljena, jednostrana i sugestibilna“.

S druge strane, nekoliko intervjuiranih eksperata smatraju da Al Jazeera donosi i neku vrstu ideološke protuteže u odnosu na druge medije u Bosni i Hercegovini i u odnosu na globalne medije poput N1. Tako Željko Budimir, viši asistent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci i stručnjak za geopolitiku smatra da je AJB geopolitički projekat koji se javlja iz petro-država arabijskog poluostrva.

„Cilj je napraviti protivtežu…zapadnom pogledu na stvari; oni uspijevaju da kupuju uticaj, kupuju novinare, kupuju i samim tim protežiraju ideje. Iz tog proizilazi osnovna ideja… isticanje u prvi plan muslimanskih problema na Bliskom istoku, upoznavanje zapadne javnosti…sa sasvim drugom vizurom,“ kaže Budimir.

Kad je riječ o izvještavanju o lokalnim temama, Tarik Đođić kaže da AJB ne radi u službi trenutnih političkih elita u Bosni i Hercegovini, ističući da je zadatak novinarstva da se publika obavijesti o osnovnim odgovorima na pet novinarskih pitanja. Novinari koje smo intervjuisali kažu da nikada nisu bili pod cenzurom, niti ih je neko optuživao da su pod političkim uticajem. Mladen Obradović, novinar koji piše autorske tekstove na portalu, kaže da u svakoj priči mora imati zastupljene sve strane i aktere.

Dok Zlatko Dizdarević smatra da nema razlike između Al Jazeere Balkans i N1 u smislu lokalnih sadržaja, Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinara, smatra da je razlika proizvod različitih tradicija u oblasti novinarstva, a ogleda se u tome što AJB više protežira pozitivne priče, dok je N1 više angažovan u vezi sa dnevnom politikom i lokalnim liderima i sukobima.

Komercijalni interesi i učešće na tržištu oglašavanja

Iako Al Jazeera najprije nije učestvovala na tržištu oglašavanja, tj. nije emitovala reklame, takva politika se postepeno mijenja i Al Jazeera već počinje sa ugovorima sa oglašivačima. To potvrđuje Ekrem Dupanović, glavni urednik Media Marketinga i Davor Marko, istraživač u Centru za društvena istraživanja Analitika, navodeći da AJB već godinu dana ima reklame BH Telekoma i Turističke organizacije Srbije.

Tarik Đođić, generalni direktor AJB potvrđuje i planove uvođenja više reklama, ali ističe kako se to ne odnosi na sitne oglašivače, kako AJB neće uzimati dio postojećeg marketinškog kolača, te kako neće predstavljati konkurenciju drugim medijima.

„Da, mi bismo htjeli nešto više od marketinga, ali ne u smislu konkurencije našim kolegama iz drugih televizija; mi bi voljeli ovdje da uvedemo neke velike korporacije“, kaže Đođić.
Intervjuirani eksperti također ne vide da će dalja orijentacija Al Jazeere prema oglašavanju predstavljati značajnu konkurenciju za druge lokalne medije.

„Ne mislim da će to poremetiti tržište, jer je tržište u Bosni i Hercegovini ‘kolonizirano’ od strane politike, medijskih grupacija i oglašivackih pulova“, kaže Davor Marko.

Drugi razlog, koji navodi Senad Zaimović, direktor marketinške firme Fabrika, smatra da je takva politika AJB sasvim legitimna.

„Prema podacima kojima raspolažemo, konkretna TV kuća ima jako nizak udio u gledanosti, tako da bi veliki broj objava donosio nedostatne prihode“.

Kadrovska i organizaciona politika

Tarik Đođić ističe da je formula uspjeha AJB svođenje birokratije na minimum.

„Gotovo 98 posto naših ljudi su neposredna proizvodnja: novinari, montažeri, kamermani, informatičari, studijski ljudi i sva ova naša birokratska struktura je 5 ili 6 ljudi uključujući mene. Apsolutni minimum, jer smo mi od prvog dana shvatili da sve u što treba uložiti je novinarstvo, televizija, web i sve što ide s tim“, kaže Đođić.

Novinari koje smo intervjuisali kažu da su radni uslovi i organizacijska klima u AJB na visokom nivou, te napominju kako imaju zagarantovanu autonomiju u svom novinarskom radu.

Medijski analitičar Amer Džihana je uvjeren da u AJB ne postoje pritisci na novinare, ali dodaje „moguće je, pretpostavljam, da je njima rečeno šta se smije dirati, a šta ne“, kaže Džihana. Eksperti su saglasni u tvrdnji da je AJB zaposlila najbolje novinare, što se onda odražava u visokoj kvaliteti programa.

Po svemu sudeći, Al Jazeera Balkans je donijela mnogo u novinarskom smislu. Tako kršenja novinarskih normi u sadržajima Al Jazeere skoro da nisu zabilježena, visoki tehnološki kapaciteti omogućavaju kvalitetu emitovanja i izvještavanja sa terena, a interna pravila i mišljenje novinara svjedoče o insistiranju na pravilima verifikacije i visokim novinarskim standardima. Isto se može reći i za radna prava novinara, jer, barem prema tvrdnjama dvaju intervjuiranih novinara zaposlenih u Al Jazeeri, obaveze prema uposlenicima se ispunjavaju redovno i radni uslovi se smatraju dobrima u odnosu na većinu medija u regionu.

Naši sagovornici su potvrdili pozitivnu vezu između finansijske moći i profesionalnog novinarstva. Kad je riječ o Al Jazeeri, novac koji nije usko vezan za domaće ekonomske i političke aktere donosi sigurnost i pozitivnu klimu u kojoj se mnogo lakše baviti odgovornim novinarstvom, barem kod izvještavanja o pitanjima vezanim za region. Postoje izuzeci, na primjer, protesti u Mostaru, gdje se Al Jazeera svrstala u „mejnstrim“ vagon i negativno konotirala pojedince koji su protestvovali.

Eksperti smatraju da na AJB nema propagande, ali neki od njih smatraju da selekcija informacija u nekim slučajevima ukazuje na partikularne interese, posebno u vezi sa događanjima za koje Katar ima poseban interes u geopolitičkim okvirima.

Ako govorimo o komercijalnim interesima u djelovanju Al Jazeere, oni su još uvijek neznatni, ali se naziru u prvim reklamnim ugovorima i planovima za proširenje komercijalnih aktivnosti. Prema navodima iz Al Jazeere, cilj su globalni oglašivači koji u ovom trenutku nisu značajno prisutni na tržištu.

Bosansko-hercegovačko tržište elektronskih medija trenutno broji 148 radio stanica, 44 komercijalne televizije, tri javna servisa, plus stotine kanala kablovskih operatera. Kada jedna globalna televizijska mreža, kao što je AJB, dođe na domaće tržište, treba očekivati da će domaće medije staviti na bezbroj iskušenja. Takvog mišljenja je Boris Kujundžić iz Regulatorne agencije za komunikacije, te navodi da je prioritet regulatora u tom procesu da zaštiti domaće i lokalne medije.

Izjave direktora Aljazeere Balkans, kao i mišljenja intervjuiranih eksperata sugerišu da povećano učešće Al Jazeere na tržištu oglašavanja neće ugroziti lokalne medije u BiH iz tri razloga: orijentiranost AJB ka globalnim oglašivačima, slaba gledanost ALB i već uvriježene i stabilne mreže odnosa na oglašivačkom tržištu.

Međutim, ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je BH Telekom, jedan od najvažnijih lokalnih oglašivača već počeo reklamiranje na AJB, kao i činjenicu da su neki od globalnih ogašivača ipak značajni izvori prihoda na lokalnom tržištu, čini se da još ima razloga da se pretpostavi da lokalne medije očekuju novi izazovi. S druge strane, dovođenje novih oglašivača na tržište, koje najavljuje Al Jazeera, svakako je dobrodošlo za osiromašeno tržište oglašavanja.

Medijski analitičar Mehmed Halilović je mišljenja da je pojava globalnih medija na domaćem tržištu dobrodošla, pod uslovom da se odvija u fer uslovima.

„Koliko će to koristiti i lokalnim medijima, to je sad veliko pitanje jer su lokalni mediji u ovom slučaju uglavnom slabi igrači zbog niza stvari – budući da su bili finansijski uglavnom iscrpljeni, budući da su na ovaj ili onaj način bili pod političkim uticajima i mislim da će se lokalni mediji morati probuditi“, zaključuje Halilović.

Članak je pripremljen uz mentorsku podršlu uredničkog kolegija online izdanja Medijskog opservatorija, MediaObservatory.net.

Ovaj tekst je nastao uz finansijsku podršku projekta South East European Media Observatory, kojeg podržava Evropska unija. Autor teksta je odgovoran za sadržaj ovog teksta. Stavovi izneseni u tekstu ne odražavaju stavove Evropske unije.