Freedom House: Demokratija u svijetu u najvećoj opasnosti u 25 godina

Vodeća svjetska organizacija za praćenje ljudskih prava Freedom House objavila je da su slobode u svijetu doživjele uznemirujući pad u 2014. godini, te da su glavni udarci demokratiji „stanje u Siriji kao državi sa najmanje sloboda i ruska invazija u Ukrajini.

U godišnjem izvještaju Freedom House navodi da su porast terorističkih napada i sve agresivnije taktike koje koriste autoritarni režimi pridonijeli rastu nepoštivanja demokratskih standarda u gotovo svim dijelovima svijeta u 2014. godini.

Izvještaj o slobodama u svijetu 2015., objavljen u srijedu, donosi podatke o nivou sloboda u 195 zemalja, od kojih je 89 ocijenjeno kao „slobodno“, 55 kao „djelimično slobodno“, a 51 kao „zemlja u kojoj se slobode ne poštuju“.

Uprkos napretku u zemljama kao što su Kuba i Tunis, u izvještaju se navodi da je dvostruko više zemalja pretrpjelo poraz demokratije u 2014.

Terorizam se navodi kao glavni faktor, te konstatuje da su islamski militanti u mnogim dijelovima svijeta „masakrirali pripadnike snaga sigurnosti i civile, zarobljavali strance kao taoce i ubijali ili stavljali u ropstvo religijske manjine, uključujući muslimane koje su smatrali otpadnicima“.

Terorizam se navodi kao glavni faktor, te konstatuje da su islamski militanti u mnogim dijelovima svijeta „masakrirali pripadnike snaga sigurnosti i civile, zarobljavali strance kao taoce i ubijali ili stavljali u ropstvo religijske manjine, uključujući muslimane koje su smatrali otpadnicima“.

U izvještaju se navodi da terorizam ima razarajući učinak na mnoge države, uključujući Irak, Siriju, Pakistan i Nigeriju.

Sirija, opisana kao „diktatura zaglavljena u građanskom ratu i etničkim razlikama, koja se suočava sa prijetnjom nekontrolisanog terorizma“, u izvještaju je najniže rangirana, kao što nije nijedna druga zemlja u posljednjih više od deset godina.​

U Afganistanu je registrovan porast nasilja prema novinarima i civilima zbog povlačenja međunarodnih borbenih trupa, te porast nasilja nad ženama.U Iranu su tvrdolinijaši zaustavljali bilo kakve moguće reforme koje bi donijele povećanje građanskih sloboda ili smanjenje uplitanja vlasti u živote Iranaca.

U izvještaju se kao jedan od najvećih nazadaka demokratije u svijetu u 2014. navodi „ruska invazija Ukrajine, uključujući direktne napade i formalnu aneksiju Krima“.

Rusija je rangirana kao „neslobodna“ zbog produbljivanja pritisaka vlasti na „neposlušne“ nezavisne medije i nevladine organizacije.

Kada je riječ o slobodama u Ukrajini, izvještaj navodi da je napredak vezan za zbacivanje s vlasti korumpiranog predsjednika Viktora Yanukovycha narušen ruskom aneksijom Krima, ali borbama vladinih snaga i proruskih separatista koje i danas traju na istoku zemlje.

Ukrajina je ocijenjena kao „djelimično slobodna“ zemlja.

Krim, koji je od marta 2014. pod kontrolom Rusije, po prvi put je ocijenjen zasebno i to kao „zemlja u kojoj je situacija sa poštivanjem sloboda nešto bolja“ u odnosu na dvije najlošije rangirane zemlje – Turkmenistan i Uzbekistan.

Freedom House navodi da je pad sloboda zabilježen u „zabrinjavajućim broju“ velikih, ekonomski jakih zemalja, uključujući Rusiju, Azerbejdžan, Egipat, Meksiko i Tursku.

U izvještaju se navodi da je u Azerbejdžanu zabilježen povećan broj slučajeva zlostavljanja i hapšenja kritičara vlade, uključujući i advokate koji štite ljudska prava, te novinare.

Zabrinutost je u izvještaju posebno ikazana zbog slučajeva „nestajanja sloboda“ u Egiptu, pritisaka na nezavisne medije i civilno društvo u Turskoj, kao i na daljnu centralizaciju vlasti u Kini.

U kategoriji „lošije od lošijih“ su i Centralnoafrička Republika, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Sirija, Tibet i Zapadna Sahara.

Izvještaj je izdvojio Kirgistan kao jedinu zemlju u centralnoj Aziji u kojoj se slobode izuzetno poštivaju, uprkos „sve češćim slučajevima vladinih pritisaka na slobodu govora u skupštinama i u krugovima civilnog društva“.

Kirgistan, ocijenjen kao „djelimično slobodan“, jedina je država centralne Azije koja nije označena kao „neslobodna“.

I dok se ističe da je Evropa preživjela teške udarce na slobodu i demokratiju u 2014., izvještaj je izdvojio dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama naročito proteste povodom ubistva nenaoružanih Afroamerikanaca, te osudio „ponovne neuspjehe tužilaca kojima ni ovog puta nije pošlo za rukom da osiguraju pravdu za žrtve.“

U izvještaju se, takođe, navode i slučajevi „torture i maltretiranja osumnjičenih za terorizam“ američke Centralne obavještajne agencije (CIA).

Ocjena za zemlje Balkana

Rejting političkih prava u Bosni i Hercegovini, koja se vodi kao djelimično slobodna zemlja, pao je sa tri na četiri na skali od jedan kao najbolje do sedam kao najgore, jer je vlast uglavnom ignorisala masovne proteste građana koji su izazvani nezadovoljstvom zbog velike stope nezaposlenosti i visoke  korupcije. Građanske slobode su ocijenjene sa ocjenom tri.

Ocjena političkih prava u Makedoniji, koja je također djelimično slobodna zemlja, se također pogoršala sa tri na tri i po zbog problema na aprilskim općim izborima i bojkota opozicije dok su građanske slobode ostale na ocjeni tri.

Istovremeno index političkih prava na Kosovu, još jedna djelimično slobodna zemlja, se popravio sa ocjene pet na ocjenu četiri zbog relativno uspješne sprovedbe junskih izbora, nakon čega je uslijedio dogovor o koaliciji između vladajućih stranaka. Građanske slobode su ostale na ocjeni četiri.

U sve tri zemlje mediji se vode kao djelimično slobodni.

Srbija i Crna Gora se vode kao slobodne zemlje mada su u obje zemlje mediji ocijenjeni kao djelimično slobodni.

U Crnoj Gori politička prava su ocijenjena ocjenom tri a građanske slobode sa ocjenom dva dok je u Srbiji ocjena u obje kategorije dva.
​“Prihvatanje demokratije kao vodeće svjetske forme vladavine i međunarodni sistem izgrađen na idealu demokratije je pod većom prijetnjom nego ikada u posljednjih 25 godina“, rekao je potpredsjednik za istraživanje u Fredom House Arch Puddington.