Novinarstvo – žensko zanimanje kojim upravljaju muškarci

O tome govori i podatak da su u BiH direktori tri javna servisa muškarci, a da su od 43 TV emitera u tek 10 žene na čelu. Dakle, dolazak na menadžerske pozicije za žene je rijedak.

Milkica Milojević, predsjednica Udruženja BH novinari, prije desetak godina, u saradnji s Udruženjem Lara iz Bijeljine radila je na istraživanju o razlikama između novinarki i novinara. Tada su u pogledu radnih prava, novinarke bile u mnogo gorem položaju.

„Žene se češće dovode u situaciju da, pogotovo u malim medijima, svaštare. Na jednoj poziciji rade i kao novinarke, i kao montažerke, i kao kafe-kuvarice, a pri tome su plaćene samo za jedno radno mjesto“, objašnjava ona misleći na istraživanje.

Smatra da se situacija nije bitno promijenila do danas, te da u BiH još postoji tradicionalna podjela poslova na one koji su više ili manje dobri za žene.

„Dobar posao za ženu je onaj koji podrazumijeva da se može stići na vrijeme kući spremiti ručak i pokupiti dijete iz vrtića, a da li ćemo dotad dubiti na glavi da bismo zaradili platu koja će biti duplo manja od onog koji može sebi dozvoliti luksuz da ostane duže na poslu, da bude uveče na sastancima, da ode na službeni put, to nikome nije važno“, kaže ona.

Jaz između plata žene i muškaraca u Evropi, najveći je upravo u BiH i iznosi gotovo 50 posto, pokazuje istraživanje londonskog Expert Marketa.

„Društvo generalno nije naklonjeno njegovanju ženskih kapaciteta i mogućnosti. Promjena stanja zahtijevala bi korjenitu promjenu u društvu, koja je, naravno, nemoguća. Sve dok patrijarhat vjerno službuje opresiji, diskriminaciji i uskraćivanju jednakosti, odgovornost će biti na njemu i na ljudima koji ga prakticiraju”, kaže Masha Durkalić, novinarka i autorica publikacije “Njen glas odjekuje.”

Ako su zaposlenice Newsweeka prije gotovo pola vijeka, prve u istoriji, podnijele tužbu protiv diskriminacije, jasno je da u 21. vijeku nedostaje hrabrosti i solidarnosti. Durkalić smatra da su uzroci tome, prije svega, egzistencijalne prirode.

“Ako nemate novca, ako vas na poslu maltretiraju, ako ste prisiljeni raditi mnogo više nego što možete, ne ostaje baš puno vremena za solidarnost i preduzimljivost”, istakla je ona.

Milenko Voćkić, šef biroa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu, gdje su uposlene većinom žene koje su i urednice, naglašava da je najbitnije koji je rezultat, kako ko prilazi poslu, s kojim efektima ga radi i koliko je posvećen, te da pol nije bitan. Iako nije optimista da će takav princip u bliskoj budućnosti biti primjenjivan i u ostalim medijima, smatra da je važno da postoji model kako može drugačije.

„Tradicionalizam koji je na ovim prostorima itekako prisutan nije lako slomiti normativima, ali ako se odustane od toga kao što se od mnogo čega odustaje, onda smo stvarno u srednjem vijeku“, zaključio je Voćkić.