Polemike o izmjenama Zakona o medijima u CG

Crnogorski parlament će glasati o izmjenama Zakona o medijima, kojim se zahtijeva pravo suda da može zabraniti rad medijima koji krše zakone.

Ta inicijativa upućena je nakon što je javnost osudila postupanje podgoričkog lista Informer koji je objavljivao tekstove o direktorici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanji Ćalović.

Izmjenom zakona, sud bi mogao zabraniti rad svakog medija koji ne poštuje njegove odluke i norme profesije.

Negativno su odjeknule i uvredljive naslovnice nakon incidenta na utakmici Srbija – Albanija, izvijestila je reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Zbog takvih naslova, Sud u Podgorici je nekoliko puta zabranio objavljivanje tekstova lista Informer. No, ne samo to. Sve stranke u državi, izuzev vladajuće Demokratske partije socijalista, tražile su izmjenu Zakona, prema kojoj bi Sud mogao da zabrani rad svakog medija koji ne poštuje njegove odluke i norme profesije.

Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore je kazala: „Činjenica da je list Informer raspirivao nacionalnu mržnju, činjenica da je vrijeđao ljudska prava, dostojanstvo i ugled pojedinaca, kao i da nije poštovao odluke Suda, a to su sve legitimni ciljevi koje štiti Ustav Crne Gore i Evropska konvencija o ljudskim pravima, mi smo zbog toga podnijeli Prijedlog zakona“.

„Mi u Demokratskoj partiji socijalista smatramo da treba čuti glas medija, da treba zaštititi slobodu izražavanja, i svakako poštovati Ustav a ovakve izmjene i dopune zakona nisu po Ustavu“, ocijenila je Nada Drobnjak iz DPS-a.

Crnogorska vlada predložene mjere ocjenjuje kao neustavne. Sadašnji Zakon o medijima poznaje odredbu po kojoj sud privremeno ili trajno može zabraniti samo određeni programski sadržaj, ne i sam medij.

Kršenje Ustava

Sve dalje od toga bilo bi kršenje Ustava, smatra i profesorica medijskog prava Aneta Spaić.

Ona je rekla: „Radi se inkriminacija djela koje ne znamo kako se zove, u kojoj proceduri će biti sankcionisano, za koje ne znamo koji vid odgovornosti se traži, da li je krivična/prekršajna, imajući u vidu da su mjesto za inkriminaciju tog djela opredijelili da budeZzakon o medijima i to najproblematičniji dio ove procedure jeste da je to dio o distribuciji“.

Spaić smatra da bilo ko, čija je ličnost povrijeđena u medijima, pravdu može tražiti u parničnom postupku po ličnoj tužbi.

„Osim predloženih izmjena Zakona o medijima u crnogorskoj političkoj javnosti posljednjih dana pojavila se ideja o ponovnom uvođenju klevete, krivičnog djela koje je ukinuto 2011. godine“, izvijestila je Marinović.

Mogućnost sudske zabrane rada medija, za samu profesiju, kaže novinar Duško Vuković, nije rješenje problema.

„Nekome se sada oduzima mogućnost ili se preventivno reaguje da on ne bi zloupotrebljavao slobodu izražavanja, ali dugoročno, ako bi se usvojili ovi predlozi, može se nekom drugom posjedniku moći omogućiti da zloupotrebljava tu moć na nekom drugom mediju koji može u tom trenutku biti politički nepodoban, ocijenio je Vuković.

Prema aktuelnom Zakonu, sud može zabraniti sadržaj kojim se poziva na nasilno rušenje ustavnog poretka, teritorijalne cjelokupnosti države, krše zajamčene slobode i prava građanina ili izaziva nacionalna, rasna ili vjerska netrpeljivost ili mržnja.