Utočište neovisnog novinarstva

Deseti međunarodni seminar studentskih radijskih postaja i programa HearMe ove se godine održao u organizaciji Radio Studenta, od 12. do 14. lipnja.

„HearMe se održava već deseti put, odnosno dva puta godišnje održava se u različitom gradu. Skromni počeci bili su prije pet godina kada je jedna internetska splitska postaja organizirala seminar koji se tada odnosio samo na Hrvatsku, a prije dva-tri izdanja proširio se na cijelu regiju, a specifičnost seminara upravo je očigledno bogatstvo studentskih radija i programa u cijeloj regiji“, objašnjava Monika Marušić s Radio Studenta. Ove su godine na seminaru sudjelovali Radio Študent iz Ljubljane, Radio Marš iz Maribora, program Radio Sova iz Rijeke, osječki Radio ETFOS i emisija Brtva glave,Radio UNIDU iz Dubrovnika, emisija Student nije zapalio žito iz Novog Sada, emisija Slušaonica 6 iz Beograda, Radio StudentFM i Radio MOF iz Skopja, te Radio Treći, novi studentski radio u nastajanju iz Mostara.

„Svake godine vidim nove sudionike i zaista mi je drago da raste broje ljudi koji se uključuju u cijelu priču, raste broj programa, emisija i svega. Osobno mogu povući paralelu između komercijalnih radija na kojima sam radila  i neprofitnog na kojem sam već godinama: tolike slobode i kreativnosti nema nigdje drugdje kao na studentskim neprofitnim medijima. Cijela je priča bitna jer se studentski radiji i programi nameću kao poligon za obrazovanje mladih novinara. Svi naši sudionici sami kreiraju program svojih emisija, uglavnom imaju potpunu autonomiju, dok oni koji, recimo, emitiraju na programima nacionalnog radija, poput Radija Sove ili emisije Brtva glave, ograničeni su i vremenski i imaju malo drugačije uredništvo, ali načelno, cijela je poanta toga da su sami studenti odgovorni za sve što ide van, od ideje do realizacije i produkcije. Zaista, u vrijeme kad se pokazalo da trebamo medije koji su društveno odgovorni i plasiraju prave informacije, ne boje se iznijeti neke stvari na vidjelo, tu su se upravo studentski radiji pokazali kao predvodnici“, smatra Marušić.

O specifičnom kontekstu u kojem se nalaze mediji čiji su predstavnici sudjelovali na seminaru, Lucija Živković, novinarka i urednica na Radio Studentu, ukratko pojašnjava: „Osječki Radio ETFOS pokušava dobiti frekvenciju, UNIDU iz Dubrovnika ima problema s natječajima, radiji iz Srbije i Makedonije imaju ozbiljan problem cenzure, a potom i autocenzure. Svi su sudionici kao problem istaknuli smanjenje novinarskih sloboda i nepostojanje ili neprovođenje medijskih regulativa te nedostatak potpore kad se ide u projekte. Naprimjer, Radio Študent skoro je ugašen prošle godine, no dobili su potporu civilnog i državnog sektora, dok kolege iz Srbije, Makedonije i BIH naglašavaju upravo manjak potpore šire javnosti, slabo se podupiru inicijative, a kad se nešto pokrene, teško ih je održavati na životu jer ni civilno društvo to ne prepoznaje kao važno niti ih prepoznaju institucije“.

Orijentirani smo tome da nas svi slušaju i pokušavamo se prilagoditi svačijim ukusima, no važnije je pitanje, čini mi se, zašto recimo sljedeća blokada fakulteta neće poteći sa studentskog medija, zašto ne pričamo o problemima visokog školstva, recimo.

U sklopu seminara održana je javna panel rasprava pod nazivom Društveno odgovorni radio na kojoj su sudjelovali Boris Postnikov, voditelj službe za javnu komunikaciju Ministarstva kulture, Milana Romić, programska voditeljica Kuće ljudskih prava (KLJP) i Gordana Simonović, članica Vijeća za elektroničke medije (VEM). Postnikov je predstavio strukturu medija u Hrvatskoj, Romić istraživanje koje su Fakultet političkih znanosti i KLJP proveli 2012. o zastupljenosti tema o ljudskim pravima u javnim i neproftinim medijima te emisiju Radio Aktivist nastalu u suradnji Platforme 112 i internetskog Radija 808. Simonović je na osebujan način predstavila smjernice rada VEM-a, regulatornog tijela i tijela upravljanja Agencije za elektroničke medije (AEM), istaknuvši u jednom trenutku da VEM-om posao nije nadzor sadržaja medija te da financijsku potporu moraju dobivati svi mediji, javni, komercijalni i neprofitni jer jedino to znači istinski pluralizam. U već viđenoj, pomalo zamornoj igri ping-ponga o odgovornosti Ministarstva kulture i Agencije za elektroničke medije za stanje medija u Hrvatskoj, isplivalo je Postnikovo pitanje o odgovornosti medija za same sebe odnosno o tome može li studentski radio osmisliti platformu koja će okupiti studente različitih profesija i interesa oko pitanja koja se, za razliku od recimo glazbenog ukusa, tiču cijele studentske populacije. Rasprava o postavljenom pitanju na tribini je izostala, pa smo za komentar upitali Luciju Živković.

„Orijentirani smo tome da nas svi slušaju i pokušavamo se prilagoditi svačijim ukusima, no važnije je pitanje, čini mi se, zašto recimo sljedeća blokada fakulteta neće poteći sa studentskog medija, zašto ne pričamo o problemima visokog školstva, recimo. Radim na radiju i stvar je vrlo teška. Sad govorim u svoje ime, ali ako počneš govoriti o takvoj temi, sa svih te strana poklope. Drugu otežavajuću okolnost predstavlja naprimjer stranačko kadroviranje u studentskom zboru, rad ‘iza zatvorenih vrata’, a institucija je iznutra toliko korumpirana i u sebe samu zapletena da je put iz toga veoma težak“, zaključila je Živković.

Za originalni tekst na sajtu Kulturpunkt kliknite ovde.